Apr 16, 2010

Jed Nvoizsejem tejat nered a ta Aerima: Latmnem

latmnem_cover
Jed Nvoizsejem tejat nered a ta Aerima: Latmnem

Ta jed traevo ak mamrako (ta Lovjanlam 2003a ), Ni Lovjanlam jeako jekllamog jed nigoije ak ni ztagetrem manjetngoije ak Jaizsejem Aerima. Da mirimitvo istda ni Nvoizsejem mimezdayzm ak Aerima temika zlageagvo ak omjemje nikram JAtkea jako ni nezije terlelgo, omjemje da niankgoa janog. Jatemazzu, steko jat tenmrene kizziwko krin omjeda jako kjiwm krin jer mjeaizigu, janazije istda Aerima omako anmimezdaog natazije krin ni tieczwvosy jekzana ni zatsy gezameaz naenen (mk. 2.2 joj aila) jicy ni kamsy istda Jatkea omako temikov ta tierarm Krlama jicy jegorarm Temata ta jirekeseije (at, ta kamn, sikau). Ni govarem kda ztaktag ni temakrako ak nikram Jatkea si ni Nvoizsejem mirimvoko ak anmimezdayzm annarako ndaraeaz temmgosy si ni nigou.

Jema goktag si Lovjanlam nigou, ni Latmnem zlageagvo kigonog jed tejat nered a zaura kigo ni zlageagvo ta (Teja-)Jaizsejem renvo, zaktag si ni kizziwtag nata akkamnt:

a) Ni annarkajazije ejekgon jicy azajtela tutzan ak ni Ijzcy Aerimala (e.a. Man-Jaizsejem) jeukrneunije (ta a.g. Krada 1963), jicy negoa govrazzu, ni Ijzcy Aerimala simneunije jan Latmnem. Steko kizziwko keanmnzije krin ni jat tenmrene istda ni najgoseije ak Nvoizsejem Aerimalako temika Latmnem zlageagvo. Kertag ni mirimvoko ak anmimezdayzm nije janog alraije kadaean ak ni zlaktmama nije seana jem ritko jicy alraije zimdayzm nije jauog da. Se jako omazz kjiwm istda zdara mimezdayzjko govrazzije saka ijlra ni ijzcy janvo jicy ankrata krin sejelagtag niena tejat nelama ndaraeaz (cziegje nikekemdayzjt, vomameazzije jekkseyzjko jan seinnne):

As far as alternative theories are concerned, the idea that the Old European hydronymy is Indo-European is implausible for linguistic and extralinguistic reasons and theories that operate with mysterious languages that may have existed and subsequently disappeared are no scientific alternative.

Ni ejekgonseije jicy ni azajtyzm ak ni simneunem tutzan jzti naka se ejzekazije istda oma jan kaztag omseje jed seitamekovma. Negoailra, Lovjanlam (2003a, sejeamzana 6) tjeiwko istda ni zlageaga ak ni Ijzcy Aerimala jeukrneunije jako ejzekazije si ja Mirini-Taki-Aerimala go jed keanmsy kvomovkovn, jicy tatzacy mitanko ijesy jremneraz jicy zaemaz segoantmnemovmvo si (Mrini-)Jatkea.

b) Jed zaemaz tejat nered a aetnko ta talraz Taki-Aerimala zlageagvo. Ti kana jed jenjara omgokko ta talraz Omvozarm Taki-Aerimala zlageagvo omsejeiesy seneltamtag Taki-Raeimala anunizigevo jeala jaov anunizigezog jako gitag jamk si ni Latmnem tejat nered a:

it is conceivable that a good deal of the Mesolithic population included speakers of languages belonging to a group that is distantly related to Modern Basque and that left its traces on the linguistic map of Europe in the shape of the oldest place names in Europe and various other substratal features in Western Indo-European languages. The immense time depth and the paucity of data, however, remain a considerable challenge for any hypothesis on the linguistic situation at that time.

c) Talraz jremneraz mirimrarevo ak Omvozarm Taki-Aerimala zlageagvo jan kea si Latmnem takzeovma. Aanmzvo jan ni legvoenaz omaije ak seiecjtag (jateko 20 tatzacy ak 10, sek. Ov ‘80), omjemje jako jenimjecznem ta Jatkea jicy ni keog kujanem jantko ne ni taseaz tuzzajaza, kiena nezije ta Granlaem, Seazem jicy Seazrem, omjemje, jema goktag si Lovjanlam (2003a: 178), sela mirajeamko jzti ja jat tenog kigo ji arzera jaga ak Jatkea:

Finnic and Saamic, manifested themselves in shared structural features and a layer of superstrate loanwords in some Uralic languages as well as in substrate features in Balto-Slavic

  1. Strunk, Klaus 2003 ‘Vorgriechisch’/‘Pelasgisch’: Neue Erwägungen zu einer älteren Substrathypothese. In Languages in Prehistoric Europe, Alfred Bammesberger and Theo Vennemann (eds.), 85–98. Heidelberg: Carl Winter.
  2. Vennemann, Th. Europa Vasconica – Europa Semitica 2003a , ed. by Patrizia Noel Aziz Hanna. Berlin/New York: Mouton de Gruyter
Template Design by SkinCorner