Aug 11, 2010

Elyam and its languages

elyamandlanguages_cover


Ni Tansem zlageagvo jan marsy ak ni Jekriatedaem kanezu. Ta ni jimeovsy omgozk, Tansem zlageagvo omra temikov krin ni omvozarm Nogserarlala ta ni omvosy si Jira k ta ni atn, jicy krin Aczyzmea jegocz si Jidaizea. Nil aije Tansem zlageagvo jan trezz temikov sikau.








Ze shikie (ha dashi shikie), ba
ha dashi zashgadelot, nashu shmwlit ha fezafhee lishtatai
Drizza b Litani Degilim lishtatai ha eshanfwi
lishtatai Gamshi. Wkkehot ha immai nashu fezdalit
lay Elyam b ha eshanfwi lishtatai Karzir
w, hidlahim fellebefgee shikheshtwot das-wa-duh
zashgadelot, fefgwimit im lay ha gihbedhekot lishtatai
Ashqelon b ha eshanfwi lishtatai Ishri.



This month (the tenth month), on
the tenth day, we left the village of
Drizza in Litani District of the province
of Gamshi. Along the way we stopped
at Elyam in the province of Karzir
and, after traveling for twelve
days, arrived here at the harbor of
Ashqelon in the province of Ishri.



Jira jaem jako jaije kana ni nitsy seinnne; tina keazamsy ak Jira jaem jako temikov jaije tina 200 nezzyzam temakrat, krin Negoimmi si Sajeket nela, jicy se jako jezti etog, ta seko Sezattemaz jicy Nikram Ta nelakarcy kigont, kigo anzegyzeko jicy ijrana kigonaz mermitvo. Nikram Ta nelakarcy Jira jaem jako ni akkemeaz go jeda yzjaz zlageaga ak seiecjrevo striegjeiesy ni Nekkza Atsy jicy jegorarm jicy jegoratzarm Jekrema, jicy Sezattemaz Jira jaem jeako jaov jicy trezz jako etog kigo anzegyzeko mermitvo jezez ijlra ni omgozk, kizzivtag ni temanacy ak Jatzan. Nikram Aczyzmem zlageagvo zeka Jonjearem, Regrtaua, jicy Regan jan temikov jaije 25 nezzyzam maimza ta Aczyzmea jicy Raseana.



Nikram Jejanv jako ni zlageaga ak 5 nezzyzam tajeajaselanko ak Jatraz:


הא לישׂטאטאי פּומפּאמים מואב וא ב הא טיטבעטלעי גאככעהגעוע לישׂטאטאי האשׂא
יורדאנ. אממוניט ו עדומיט ידעאה כאמים בא דערעה באמכיי געבוט כיטובטוט ו יפּנומאי,
שׂימפּוים יהשׂעכוט עים יהשׂעכוט העם לאדים מעמאנגאוט אליזעד, העם גאמ, באמכיי
לוליע לעי הא ידעאהים בעשׂביזגעים ו פּעניכע. פּומפּאמים אממוניט וא מידאבר ב הא פּאנימ
דאעראה לישׂטאטאי זאהעד היהמעזיע יורדאנ, ו עדומיט וא הא פּעזידטאם לישׂטאטאי הא עימ
מעזטאלמוע לישׂטאטאי יורדאנ.


Ta Uanov jicy Ijnla, Nikram Tiecz Jira jaela zlageagvo zeka Najere, Jejajaze, jicy Tikinre jeala jer iena 60 000 temakrat. Jicy Jira naem keazamnko senerejea jako ni zlageagvo ak jed kav jenancy stietlacy temakrako omjei jeala zaksy ni Nekkza Atsy ta anmovsy uarko jicy temanacy kana jicy omeka.


elyam_cover

Javoekvo jed kav tazt, Elyamit jako kjivm krin nea anatneajazije zneg tatmremrene, omrsezam ne jajeazov ak Kitag Nvojea si seinnangoda jeko nezsearije srenmjet. Se kdavo krin ni tamnecy jeazov ak ni 9cz seovnerije jicy jako liraije nemje zeka Jejanv jicy Mjeiovemela. Ni jana ak jimeovsy Elyam omako ta ni tierarm marsy ak nikram Jegokla. Jenenesea jicy Oginsea jan kjivm krin nezije jed liraije kav tatmremreneko jicy tazt, jaesy jako kana jako nije sela ja jiazuzog, niu, si, jan liraije tenezana si ni janzar-dazatzacy Jejanv jicy Mjeiovemela. Jimeovsy Jenenesea omako temikov ta ni seovnraz egjezlakko ak omjeda jako jiv Jegokla, jicy Oginsea omako ni zlageaga ak ni kana tiecz ak Jegokla.


elyamit_cover

Jira naem jako ketrejgetjecy krin ni antsy ak Jegoczvvosy Tansem jaije seko eta ak -ja jako ni kertn-mratne mizeraz tekke ta jezez ovlernenovnt; jaije ni sejelaga krinli mazem m si na ta ni omgokko kigo ‘tne, ‘kaegjezar, jicy ‘nvi; jaije seko zitko ak ni J-tzan; jicy jaije ni kalazimnovsy ak jed jav seaetdaela- ankzaela tzan **hittaqtal, omjemje anmzamvo govraz Seovnraz Tansem *(v)staqtala.


sep1



ASHTOR, Eliyahu, 1973, The Jews of Moslem Spain, translated from the Hebrew by Aaron Klein and Jenny Machlowitz Klein, Philadelphia.


BAER, Yishaq, 1935, “Šĕridim me-mĕšorĕre Qastilyah ba-me’ah ha-14”, Minhah le-David, Qobes ma’ămarim bĕ-hokmat Isra’el lĕ-yovel ha-šiv`im šel David Yelin, pp 197-204.


HENNING, Walter Bruno, 1957, “The Inscriptions of Tang- i Azao”, BSOAS 20 (1957), pp. 335-342.


MORAG, Shelomoh, 1999, “On the Early History of Hebrew in China”, Sino-Judaica, Tel-Aviv, pp. 65-69


RODRIGUE, Aron, 1992, Guide to Ladino Materials in the Harvard College Library. Cambridge, Massachusetts.


SÁENZ-BADILLOS, Ángel, 1980, Tĕšuvot de Dunaš Ben Labrat, Granada.


TAMIR, Vicki, 1979, Bulgaria and Her Jews, The History of a Dubious Symbiosis, New York.


UTAS, BO, 1968, “The Jewish Persian Fragments from Dandan-Uiliq”,
Orientalia Suecana 17 (1968), pp. 123-136.


VERSANO, Albert, 1976, Makabi en Bulgarie (hébr.), Tel Aviv.

Template Design by SkinCorner