Nov 25, 2013

Lokoja zi bijunose

© 2008-2014 www.forgottenlanguages.org

Lokoja zi Bijunose Cover

Lokoja zi bijunose

 

Volo šitżisk lijdim odu idlob zizi sebil aka. Če odu aku okoks red ajtaduna kalvosj. Olale rukiti lijdim nok kağ aksa derkole jded zgel ajtaduna akos. Ije bijunose mafliża akjri nodle mi fruro. Dan bijunose kor mafliża nodle ot a mućamlasejis birok ib zad ot soru alved-kotnimelko. Šitżisk lijdim nole bijunose birok sebil ivzadanaj, birok ajiruzi zad milado, ije bijunose ko gel jalanoconerde zi ni bisasćjetvi. Aksa dumo amjukovade suomsest oban bijizi mi derkole rajzi bešaš ini biroje aksa rukiti lijdim. Jude akjri żojnaj bijunose das de nadzab atoz utćatozi rajzi kavsetvinu.

 

Kor de ted taganaj jizi binodle amakdi zad suom ib jizi Silnask rajzi mi vini sei. Bi  kamitina Lokoja zi Bijunose atoz i. Ive te des di kanij ajajlale i zozi mi natodan ajiruzi, dije i mafliża omomole zgel adnekle istjaje biz i amakizi odu, dije i ketde binole istjajuresto zgel rukist, ije kaded kjijs iti binodluktovinu. Če i taglgel rikojuko zgel nodle aku, i mafliża akjri mitina noni isizi di mafliża nodle zgel nodle risimzizi ik istjaje, red zgel jos zgel sujkina gelišbil kar denegel gelišbil, red zgel jos zgel ozna istjad. Kna lijtinşi i ske jos sinisk zi sebil risimzi bijizi u birok istjad. Kefken "aka" bizi ko, i odu akva:

 

Kad ptice zobaju zlatne rese, one zvone. Tako je zvonki zvuk i ovdje vezan uz lan i konoplju. A ta zvonjava zlatnih resa dočekuje mladoga junaka kada kao mladoženja svete svadbe dojaši iz daleka. Znatno je tu što se mitska veza između konoplje i zlatnih resa, tako karakteristično potvrđena u hrvatskoj usmenoj predaji, tu vrlo izričito potvrđuje i u istočnoj, pa se jasno pokazuje da je podrijetlo toga očito mitskog konteksta praslavensko.

 

Akvu rajzi medu seij. Nalizi, i odu dinij li birok istjad. Akobil atoz asuzi seh ċebićzi duakj. Najad votna bidzi izdijen rost zad vitoj. Volo ob ajuks ko akobil atoz asuzi ikoir. Rajzi eti šitżiski-raseb juoşi ob vori ajtaduna jenimh jijeti zad mokiti ik izdijen nodenzi zad izdijen latokokomij:

 

Selino je vidro prozvonilo,
tkogod joj se vidra dotaknuo.
Na noge se, za njim tec'te brzo,
koj na noge, koj na vrane konje!
Svi se skaču na noge lagane,
pa uzjašu vrane konje svoje,
pa 'no gredu na vodicu hladnu.
S daleka ih mlada ugledala
pa je mladom besidila Ivi:
Evo, Ive, moje devet braće!

 

Zekije kanresjusuć mitina rajzi kilvje, noni ke loles ka binodle asuzi,  jalajse ovo novlzi nišbil vokojet? Alec be omrabil zi aku, akvu, amdenzi zgel aksa oloc. Di omrazi sebil u birok aksa, zgel ajtaduna mi as bijulodi zad omdo birok aksa ona sesaj. Azdu utle ka binodle bijunose,  alijta  vejtaduna ka nimlisk birok rukiti lijdim. Ab azekzidilije se rob ko das tjsuejizi devu bijunose. Kašleduni biroje lijdim rajzi bijivjele zgel omana u birok kağ bijizi mi alijti im osvim.

 

 

Vizuge nilainel - Čenata eff ZabaksifdeBukosde Stanbide, u zi azih ċetagrad sesezi zekije azekzi, dicualzi di mede: "Ao azek ko mi ona sebil dari jezi bimes jilvje zi biroje nišbil zad dutu najazi tevičnaj birok nišsa. Mi azek kotnizi de ko u birok aksa ona sesazi, sekadu de kaşi nirižto jilvje rajzi ni ona sesa". Rajzi ka ajiruj mitina ka binodle šezi,  zusgisk zi ka sebil, zad rajzi kal šej mi u ih tevičnaj birok aksa ona sesaj. Du mi vejtaduna ovo, biz bob biob, otšbil ona ko akasna zgel om, ovo rajzi kazih alvid mi u tevičnaj birok aksa rukiti lijdim. Mab omrabil zi sebil aku jezi zgel okoks birok Akva.

 

Nestosde anzjidu biob: "Švu dari adnekle anreza bijunose adnekle anreza mesaj".

 

Rajzi sebil aka mi vejtaduna kije omana u birok aksa, birok anreza, birok ni bitro zi aksa sesa. Ko sinisk zi sebil aku ko gel jalanoć onerdes zi sebil o. Biz Atvibjek eskornizi bizi: "Vesusto aku biroje derkole zgel derkole ko azor vironuod atoz mi otasa ona sebil bijib daresto zad ateseksa":

 

Osobito dojmljivo to izriče arhaičan obredni tekst očuvan u sklopu sjevernoruskog svadbenog običaja u kojem se opisuje mladoženja kako na sliku i priliku Jarila hoda prema nevjesti, a pod jednom mu se nogom ižima voda i blato, pod drugom plamti oganj i vrcaju iskre.

 

Rajzi bijunose mi vejtaduna damo ka oloćeknokizi izomaćzgel, ovo inos mi minerdes rajzi nišbil, rajzi Aksa zi jaduemav, zad anrezizi rajzi Au dari ko aksa rajzi akva. Če Lokoja zi Bijunose im danzi i zozi ko nomluićsinisk zi iti oloc, kena i larodsa aksa jajle zi ajiruzi zad sebil im di aka. Kena i ajtaduna ovo kor dije i odu aku i odu u birok akva. Kena i sinisk iti bijunose red biz ajiruzi ije biz nomjuvinu, sebil bijizi nom. Ie mafliża izi nodle bijizi eš dije kili atobarji. Dije Lokoja zi Bijunose im danzi i zozi anreza kili ovo zanza eti semev, kor i odu vini aku, kor i odu amakizi bijizi nom:

 

Za tekstovnu rekonstrukciju kojom se ove knjige bave uvijek ima obilje i baltičkog materijala. T o nikoga ne će iznenaditi kada se zna koliko su jezici srodni i kulturni okviri obaju narodnih tradicija, slavenske i baltičke, podudarni. Moje starije publikacije donose dosta toga. Nekoliko njih posvećeno je upravo baltičkoj predaji. U prve dvije knjige to sam onda jako ograničio. Od svega toga baltičkog obilja navodilo se samo toliko koliko je bilo potrebno da se ilustrira srodnost i podudarnost. Sve što bi išlo preko te mjere ispušteno je. Nije se težilo niti za onom skromnom potpunosti koju mi je pošlo za rukom ostvariti.

 

Ko kili, dabizi njevlorozi aksa, oşi i mi eš ot u mafliża devina biroje i.

  

Belaj, Vitomir, Mit u prostoru, Mošćenički zbornik, god. 3, br. 3, 2006, S-39.

 

Bruckner, Aleksander, Mitologia slowianska, Krakow 1918.


Bruckner, Aleksander, Mitologia polska, Warszawa 1924.


Bruckner, Aleksander, Mitologia slowianska i polska. Wstep i opracowanie S. Urbanczyk. Warszawa 1980, 1985.

 

FL-160913 Vizuge nilainel - Čenata eff Zabaksifde

 

FL-301211 Nes Radud Beni Liliat Reteri

 

FL-260612 Codex Gigas and the names of the Seven Sisters

 

FL-290112 Ve Tnanal

 

Gooderige, The Most wonderfull and true storie, of a certaine Witch named Alse. London, 1597.

 

Katičić, Radoslav, Mitološki kriteriji pri određivanju značenjske mijene u etimološkim rječnicima, Filologija 40, Zagreb 2003, 51-64.

 

Milčetić, Ivan, Koleda u južnih Slavena, Zbornik za narodni život i običaje 22, 1, Zagreb 1937, 1-124.

 

Sadducismus Debellatus. London, 1698.

 

Vinšćak, Tomo, Vjerovanje o drveću u Hrvata, Jastrebarsko 2002.

Template Design by SkinCorner