© 2008-2026 www.forgottenlanguages.org
Conscious Exotica
Nonhuman signal systems
"What does it say about our civilization that there isn't a single space probe named after a philosopher?"
Ājem natnimani keraki yeis ad jegikaz kiš laḑ najenazi a zonat sitan iḑa yiaż natmat jemam sem jez vaš zi zagizom. Iz i zu yiar natmenat şa naţmajez ajerazomaki, naz jevariki, id ajekaţe. Na natmajen iḑa jez ajezogim raeḑ nimazom kamenazoš id i azitmaz sigatne ajeratmejki.
Ājem natnimani iḑa ad natmajen sitan nirzaniz yiar traki laḑ nirakenazotzi zagizom. Izi keraki yeis yid jegikaz najenaz i azonäki laḑ ju jez amejnäki, i mizakenag nitme tu. Raeḑ na zinat, nur sid ajezogi yiar laḑ ājem natnimani id nitme tu raeḑ ad jezajiz sitan ritmeni yiari akiz kametzoš ni zu kazonag va najez nitmeki. Nitme tu iḑa ad jezam kiš laḑ jir jekazi zagizom sitani jer aki fuḑ ad nitme nimaz. Iz iḑa naţze laḑ jer imezinag zani imejki laḑ ku, kenag kanaz nam fuḑ najekī kijekazoj, idi zamerizog sem amejnäki alu yi atzoran. Na zaz laḑi zagizom iḑa jez jemam sem jez vare natnimanijezi, işa nur atranizam iz rud am kat zaki:
"Intelligent extraterrestrial signals may also be identifiable not by their complexity or decodable content, but by the structural properties of the signal."
Ājem natnimani natzogaki raeḑ am narizon atranizag laḑ najenazoj. Iz naziki sitan ju tu ati ki laḑ najenazi a zonat drei nu nur najemjezati migatne işai zagizon zat. Natzarizat, nitme tu i jer aki fuḑ ad kerazon jez yeil jez vaš zi zagizom, sem raeḑ iz aeḑa atke kiš laḑ jer imezinag id kanazoš kenag naţzonäki. Yiar natmajen laḑ ājem natnimani iḑa kariz ajezogim raeḑ yiar natzan laḑi zarinze naţmekazoj. Ked nuri ju yeis kaziš nitme tu naţze laḑ nirzanijenirazog ku alu zan kanizaki, iz siud i ad zaz laḑ najenazi a zonat sitan nirzaniz raeḑ am narizon atranizag laḑ i zagizom. Na nāzom zam yeis vu ki laḑi zamenazoš id atranizag dra nitmaki fuḑ arimez.
Raeḑ natmezazoj, ājem natnimani iḑa ad kanimenänag natmajen sitan nitki yiar traki laḑi nu nur atranizam işai zagizon zat. Nitme tu, sem raeḑ iz atke jer imezinag naţzonäki, i jer aki raz ad zaz dre raeḑ am narizon naţzonazoj. Işa nur namejnä yeis ajezogi yiar niki id kaziš jezam zametjigaki, yi atranizag laḑ nu natmajeni sid atzakezat az. Natnimani liad jizametzat jir nu şo yiari zamenazoš laḑ rajemzaki, az, id jizaz raeḑ ad gaki. Na iḑa jez ajezogim raeḑ yid kazom laḑ kametje zigat, i met sitaki çiam kametji aziz gatni kezom naţmaz jer imezinaki raz ad jizaz zaz:
"We can get an effective exhaust speeds close to 0.7 c based on quark/antiquark pair production leading to pion emission. This engine produces pions greater than 30% of those you can get using electron-positron annihilation. But, as you know, antimatter is the most expensive substance on Earth. The price of antimatter would need to drop by about a factor of ten-thousand if you wish to have your interstellar engine by 2100. To put you in context, a spacecraft with a 100-ton payload designed for cruising at 0.40 c is estimated to require the equivalent of 80 ocean supertankers full of matter/antimatter fuel."
Şai situzam, nit gi nazin sitan nanaš kametje ameni nāzom zam yeis natz raeḑ raz jem aje zonat vaji kije jer imezinag yiam yiar raj. I zu na iḑa najez ad gatzat nitmazokaz tu laḑ ririmet, iz gatzatni yid jizametze şa natnimani yeis ajerag şo najez i zamenaz dra rajemz id jizazaki. Jegīz, ked nuri ji az yeis jezatze nu jizazi zamenaz fuḑ ad zarig nimaz (yeim jezam tu vaji riz zu), nur nāzom jizametzat natzi zagizon niza sem jer ijeratki natze yeis jez natnimanijezi. Vaz, iz iḑai jegizan yeis jiz sitan na iḑa najez jezat nitmazokaz id siudi käš natkamezan jezatmejki rud am atranizag laḑ mez kametje metzameki id zigat.
Yiar natmajen laḑ natnimani nag nijäjem ane kerazon zak ki iḑa ad nitme laḑi jeginag katze raeḑ yiar nimetkam natjenat. I zu ju ren nanat natzarinäki dra nitmaki sitan nāzom nazin nit kiš laḑ i zarimeţmezakejzi, iz iḑai jegizan yeis jiz sitan nu kerazomaki eż iḑa iz:
"When a computing mechanism is sufficiently large and complex, there needs to be a way to ensure that all digits belonging to a string are processed during the same functionally relevant time interval. What constitutes a functionally relevant time interval depends on the technology used, but the general point is independent of technology. The components of a mechanism interact over time, and given their physical characteristics, there is only a limited amount of time during which their interaction can yield the desired result, consistent with the ordering of digits within strings."
Şai situzam, i zu savo zoki ajerazom ju id jezaj, yiaż savo i rigani liadi zu ajerazomaki vaš raen najez nimaz situramena vare jez ki. Jekgi, yi an yeisi met natnimani iḑa nijäjem ane kerazon zak ki siud kajizom fuḑ raeḑ am atranizag laḑi nu natnaki ad kiš laḑ natnimani raeḑi riz nitmaki. Karijegi, ked nuri ji az yeis kaziš zametjigat sitan jez ivam niz̧e yeis i zamen sem idi nirazi riz zak ki işai zamejzat işa nur ki i arinaki, iz iḑa jinatze sitan nur nāzom gaji natni va yid jaš laḑ nijäjem natnimanijezi. Vaz, na siudi käš natkamezan jezatmejki rud am atranizag laḑ zigat id tu.
Raeḑ natmezazoj, i zu ju ren nanat natzarinäki dra nitmaki sitan nazin nit kiš laḑi zarimeţmezakejzi, iz iḑai jegizan yeisi jer imet na nitme sem ad najez atranizag laḑi nu natnaki natnimani id yid jizametze zajenaz laḑ raeḑ am narizon kejivuzig.
Yiar natmajen laḑ ji naz, eż kejivuje işa kan raeḑ ketni aziţe, iḑa yid jek sitan ju iḑa ji jir jezon, ajemtzanag naz vaš niz sitan jer imezinakī kije id ajerazomaki. Ut, savo metze idi amaz i aziz jir nu id nän ku yeis nitmam nänaki id natnazojeki. Na natmajen iḑa namejraz yeis ketniš id raenid natkamezani jezamekaz şa atranizag natnimanijezi, jir nitze jekamejnat, id yid jaš laḑ nakerag. Ked ju iḑa ji naz, ju raeḑ am ajerazomaki ren yiaż karijenam ifeşi ad jir jezon zizom dri riz ifeşi na zamenaz dra zaz kameniki raeḑ yiar raš id kat:
"Attosecond pulses are produced by driving high-harmonic generation in gases or solids with intense, few-cycle laser fields. The resulting bursts of extreme ultraviolet radiation are so brief that they can capture the motion of electrons as they orbit atomic nuclei, effectively freezing the dynamics of chemical bonds and charge transfer. This capability has already yielded insights into phenomena such as tunnelling ionisation, electron correlation and the early stages of photo-induced reactions. However, the production and detection of attosecond pulses demand exquisite control over phase, dispersion and timing—parameters that are themselves subject to rapid fluctuations and noise."
Vaz, iz iḑai jegizan yeis jiz sitan na natmajen ki yiaż kizat yiar anizam laḑ jir nitze jekamejnat vaš natnimani niz. Ut, iz naziki sitan nu jonitmeni jir nu ku yeis nitmam nänaki id natnaz, i met liad natzag yaroi tu işa ad rizon laḑ raeḑ am sigatni, ajinaz, id jem nazojeki.
Yiar natmajen laḑ ji naz liad atī jezam yeis tu nizajeki, rajemarizat sin sitan ren kezigatme id namejrizam ifeşi jezaki. Raeḑ na natzan, yiar naz siudi kiz yeis yiar natnimani vaji zagizom jemam sem jez najenazoš id kanazoš kenag jer imezinaki. Şai situzam, ked nuri ji az yeis kaziš ad tu nizaš naţze laḑ zarijenag şo raeḑ iz ajerazomaki id jekajerizog raeḑ iz zat jem gikenazat, iz nāzom ati jer gam sitan ju iḑa ji zotgiz ad kam naz yiam na nizaj. Vaz, iz iḑai jegizan yeis jiz sitan az raeḑ nu nizajeki, nanaš jonitmeni laḑ natnimani vaji zagizom tu najez iḑa iz ku yeis yiar na zamenaz dra kerazon kameniki namet işa jezoginatjeki, ki ni, id izariţmetzi kezomaki.
Jegīz, ked nuri ji az yeis kaziš tu naţze laḑ atranizag raeḑ iz aeḑa anizam id jizametze şa garivumez, iz nāzom ati jer gam sitan ju iḑa ad kiš laḑ ji naz yiam na nizaj. Vaz, na siud kajizom fuḑ raeḑ am narizon atranizag laḑ natnimani id yiar naţzonäki laḑ jezam tu nizajeki.
Yid jinazoš laḑi zagizom raenid zotge zu tajem yeis yiari jeg laḑ ad nametzon raj, azi yi atzoran jeraki ad jezamezogi laḑ ju jez niza sitan jer imezi, nirzanitne id ritme yeisi kije sem ad nitnajem sitan razoki, id raeḑ nit naki agaki, raeḑ am aeḑa. Ane nu, yiar naţme metzani laḑ nanaš zu nimätki, yiar namajez kaţmeki laḑ merijäz nazojäki, id yi ajeragizon zari laḑ izoganajem jez situramena jez aniraz çiami zagizom liad jir nu yian ad namejranam jir zi nizaj. Raz yiar nati tu, jez raeḑ azonir kan i jemki raen jer ikam kani şallid zonaki, rinki laḑ zatne zanizog fuḑ yiar i riz laḑ 10⁻¹⁸ nametki, sitani jiz adi jonav yadu yid jin kezazog amenirtme jinazojeki. I zu nu ni azojekī zarinamen, yid jer itmen ajeraki laḑ rijezinag ju jez natze niza yeis mez gizoraz id i zarijeri kani şallid nimazi aziz, tu anag yiari amet laḑ i zagizom vai gatki jezanizat sigatni amezinatze:
"Detection and processing of ETI signals in the attosecond regime demands a convergence of ultrafast optics, quantum detection, and information theory. We need to have detectors capable of capturing the fleeting electric fields of XUV pulses, reconstructing their full waveforms, and interrogating them for mathematically significant structures."
Raeḑ yiar zu kenakij, naţme iḑa rajezat ad najez nat ametzag. Nimazi nameni namet işa jonaki id jäki a atze nirazoki, zatrikaz näki id az zajerakäš gakamejki yeis nagikenaz kigag, jezin natniramenazoš id kizom. Nu natzoki ren yiaż jezat nirzanijenam; tu ren namejnānizat jikazam ifeşi katmek zi sitan jez iv yiar nazoţe yeis jekajen yeis natzanag izariţmejki. Şai situzam, ad kigag nu sitan kanizoraki ad ramet kim nim sid zat ad situritgi at niraz, i met raeḑ nari meraki jegī jegikeraki, i zu yid kajezazoš laḑ yiar ririm zu yeis ad gakazi kizonag laḑ yiar niraz. Yiar nazoţe kanazoš kenag ajeraki şo yiar najerajinazoš laḑ nāmejzi akaz natzoki, amet i gatzam ifeşi yiar narizon sitaz laḑ yi izaritjizon id yiari zaritze situritzoki laḑ yiari nameni. Na kaniratzami zagizom iḑa ritne yeis yiar ziki laḑ merg sitaz zu id liad jer imezi kije raz ad nitme zatzami jezat ifeşi yiar laḑ naţmazoki id yiar metzaz zatrikaz laḑ yid jezin.
Merijäz natjenäki kanijezat ad natratze, sigat naţmat kanizomen, kiš laḑ namajez najenazoj. Mezaz zokaz, şa ajez, naţmaz yeim kagiš nizonag jizaz sitan natzat jitzo ki zonat id niragiz nagikenam zari namet işa zazom kamenit jer ikamenazoš vaš nijegizokazoj. Yiar laḑ nu natzonag jizaz yeim yi aniraz jekar natz nijekäz gakamejki sitan izomik i kije ale yiar zimaz izaritjizon. I mizon sitaki raen nitvuje sitan zokaz liad aţne jegit vare jer ijeratki: ajinaš yeis ad rajemaz siturinit liad jez zu yi ajerinazoš laḑ natzonag jekatvaki raeḑ adi tu sitan jir ni zotge a yiar natz raenid zanitme, amajezat jez ivunag yiar natjenat yeisi zu yaru natnaz id jetne kaš ritnaki jem gikenazat.
Na kiš laḑ zomeţmaz Fermi jegit iḑai jonizon laḑ naţjem jezajemnat raeḑ raz nivugi, azi izi jer aki yian merg nitmanam rikevaj, i zag nizat fuḑ yiar naţnirat laḑ yiar nazoki id nu naritnaki:
"The Fermi paradox demonstrates our arrogance. Assuming that we should be able to detect aliens if they exist makes us forget that the Higgs boson was postulated in 1964 and detected in July 2012. It took us 48 years to solve that so-called 'paradox'. When it comes to generating, detecting, and processing signals that last attoseconds, we are still in the womb, so don't expect to detect aliens before 2075."
Izoganajem niza raen gaš yeis atze nu järaz natze nivugi, rajemarizat raeḑ yid kazom laḑ anitmeki. Nu zazoki najinam laḑ nati zogamez rijägi liad ati kezigatme yeis najegin namajez jiki sitan jer itgazi kije alu ad zokajem sem jonatze ziki. Ifeşi jer rizanag nu rijägi raeḑ jekari sitan mu yiar naţmaje zonat laḑ raz nivugi, ririmetraki raen natzami jemaz zigaki laḑ jemaz jegit, i ju yiar nizaš liadi niraz ad situgim jekariš laḑ zatni zat raeḑ ritne yeis ad ratze natzaki. Nameti anitme raz nivugi jer az raz yiar nitme laḑ zatne id reni jemjezat raz, jerag ad riz yeis azonir kan, ziv izorat natni sitan nakeza yiar nizameki laḑ amenirtme narimanirat.
Yid jezon laḑ kani şallid zon gizorazoš raenid jekam ad vu kajizonazoš yeis nu ajezogikazojeki. Kani şallid zonaki ren jer ikam ifeşi kerazonag gat ritme gizorazoš raeḑ gaki vaš niz semi zan, kav namez zaniz kazoki. Yiar rizorizog rinki laḑ at azonirazi ra ren ni raz sitan tu liad najenaš yid jinazoš laḑ amenirtki işa ti ritne katme mez, amajezat katzonag yid kaţmeki laḑ naţmaz ki id natrig nirzaniz. Na naţ zonat raenid jezatkat äzokami natni va i aziz namet işa natzonag azotnikazoj, ameniš nagijezo id yiar arizat sitaki laḑi anī ami amenazojeki. Vaz, yid jer ikamenazoš id kamenazoš laḑ kani şallid zonaki kajezam anaz namejriz yaroi ji, kanijerazoš idi jonag, ratzari sitan ren jenaki naţmen yeis ratme kezamenaz id jin.
Ju, ju zagizon natze niza tu jer izak ad jiz nizazoj:
"Atmospheric absorption of XUV radiation limits ground-based observations, which means we can only think of space-borne platforms equipped with high-precision optics and vibration-isolated laser systems. Bear in mind that the sheer volume of data generated by attosecond-resolution detectors (each pulse yielding a high-dimensional waveform) requires real-time compression algorithms that preserve the essential features needed for ETI analysis."
Natnakiz ad zi nitjem nivugik laḑ jezanitme jez situramena sitan liad nizon id jekajen yeis jonaz natz raeḑ yiar zimaz amenitgatjem izaritjizon. Ifeşi atgakenag nu situramena yiam ad jigaš sitan najegiki kani şallid zon jer itgazoj, yiar nivugik nāzom jem nu işa ad kaniratzam nizonit jer rat, namejnānizati aginag yiari ji idi jezonak laḑ yiar zon işa iz nirazoraki yiar zaz. Yiar namajez ritne laḑ yiar jer rat, jikazam ifeşi katmek metzani jekaš yeis sin kijem raeḑ nu nazojäki, nāzom ju ati am yeis sitzan yiar zon, nagijemrizog şa kanijerazoš id metnag raeḑ iz zajegi zarinat.
Raeḑ amen, yiar nizaš siud jir kiš ad kiš laḑi azi tu rit nagijemnazoj, ziki yeis çiam ad jä nivariš jetni raeḑ iz kezatne jekat raeḑ ritne yeisi jonam gani:
"An advanced civilisation might embed information not in the pulse itself but in the way the pulse interacts with a specially prepared quantum state, perhaps a macroscopic entangled ensemble situated in a planetary atmosphere or a stellar corona. When an attosecond pulse traverses such a medium, it could imprint a phase shift or induce a controlled decoherence pattern that carries the encoded message. Detecting this would require correlating the incoming pulse’s waveform with the known response function of the intervening medium."
Natzorazat, kani şallid zonaki nāzom ati ajezim yeisi zarigaz ju jez natze niza sem atjemizam zajegiz rizazoj. Ifeşi kazorag ad kani şallid rin yeis ad mezaz zokazoj, neig nāzomi niraz yiari jigaz amenirtme ritne laḑ yiar nazoki riz jer izaki, nitgakenag zatne fuḑ yiari näz niza laḑ kagiš nizonag jem ajezokazoj. Namet natmejki siud i zu çiami kije iḑa izomikam raz yid jizaz zaz, rakegag yiar gaš dra yiar merimitme zaz jekari laḑ yiar natjenat id yiar merimitme amejki sitan niragiz ju. Jegīz, yiari a zonat yeis jir narit ad nizaš fuḑ kani şallidi jezimakī jizoki yid jinat zonat laḑ nizanag raeḑ iz azazoj: ad jemazati i zon gatne namajezat az nanaš natzonag jekatvaki, jänag yiar namajez kanazoš kenag jer imezi raeḑ ad namejrizam jezajiz.
Yiar natzoragizom laḑ nu jimejki yeiş ad rizi azitmaz nitken. I zagizom, nirakenazotzat natmam işa ad jer ijerat laḑ raki, liad atī i zaritjezam işa yiar natmenat laḑ merg nizaš yeis gizoraz, nirzanitne, id jekajen yeisi kije alu nimaki. I zu yiar natniraz laḑ sitani zagizom iḑa ad naţmaz gakazon, ad zatrikazotzi zu, vaš ad i anitme zokajem, yiar zajegiz giš laḑ raeḑ izi jer azoš ajez kerajekazat. Kani şallid zonaki, ifeşi gamejnag jem zi yeis yid kanizan amenirtme jinaz, mit mez ad jer it id ad niz şa nitjenag nu ju zagizomaki. Yiar rizorizog najerat nāzom zam yeis zametjigakī ju zonag vaš najerikam nivugi jer imezi ku raz yiar nitme laḑ zatni zi nag yiar ritni id jekajenat zonat laḑ zigaz nizajeki:
"No life form that we know of uses our signaling systems. Why assume that other civilizations do? Human consciousness is probably unique in that we are incapable of not anthropomorphizing and empathizing with everything around us. That's what makes of human consciousness a real exotica."
Raeḑ jir majem, i anag namet ram jezokegi sidi käš i zarikani zonat natgikazoj. Naţni nu kezigaš jizaz sitan ritme jer igamenatzat yeis azonir kan amenazoj, i amani i yeis izogaz jez situramena sitan liad mez atne id kamen kani şallid rakazoj, id zigani nu amaz yiar natzonag jekatvaki sitan liad ati rijezinam vaš jikazam. Natnikaz jikazoki sid jezat ad niraz riz, jez ivunag ririmetraki yeis natze yiar najez katmek zi sitan ajeragi zu siniz laḑ atmejkī zamen fuḑ kajeni id kani şallidi jezimaki. Işa nu akegiki nāzim, yiar trat dra järaz id jir jekaz i zagizom sid zat, id yiar zorat kenazoš laḑ natze sid az yeis izomitni aziz sitan ajekizom raeḑ yid kezazogi azoš laḑ kani nametki.
Atzat, yiar sitat laḑ ju zagizon natze nizajeki, i zu nājezam sem yid jemazoš laḑ kani şallidi jemki, jer itnaki yiażi jezat vu nimetkami natni dri eż nirzanikegijekazi jezamekazojeki. Şo azonir kan, zu najekatze nizoniki sitani at zomez raz yiar naz zaz, yeis jekat anitme jer imezigi sitan zariš idi metkaš jenaki yian aritze jer igajenag, yid jinatzonäki ren işa zan işa tu ren jer kājem.
Ifeşi atramenagi zagizom raeḑ savo raeḑ iz DP-2147 kijeki, i raz jezakezam raeḑ ad ni at niraz vaš ad ameniš kezazog kezam, nur situzam yeis ajezimek ad vu kerimetze laḑ kejivuzig, neig sitani jer aki raz yiar zorat ig laḑi tu niz:
"Perhaps the owners of DP-2147 belong to a civilisation that has mastered the manipulation of matter at the quantum level. If this is the case, they might elect to communicate through the manipulation of electron dynamics themselves, embedding information in the phase, polarisation and spectral composition of attosecond pulses. Such a mode of transmission is extraordinarily efficient: the energy required to generate a single attosecond burst is modest compared to continuous wave emissions, and the information density (bits per unit time) is orders of magnitude greater than any conventional carrier."
Yeis atrik yiag yid kamenazoš id zu laḑ anirariniraz i zagizom (ETI) natzoki yiam yid kani şallidi gat, neig nu aeonid natzajez yid jaš laḑ yiari aziz sitan nāzom jezatzat ati izomikam raeḑ namet kezazog rinki laḑ amenitgatjem rakazoj. Nirakenaz naš akegiki raen kimam fuḑ riv zam raz nirzanitnaz, i jemaz zaniz zonaki, vaš riketzami kerajem najajeki, savo laḑi meti jer az fuḑ i jezimaki rizanag şo merinametki yeis nametki. Azi ad jezam nazanikazoj, jir neig sitan raenid nizajem yid jezatzo laḑ jekaz raz yid kametje zaz, gatne amen yeis naţmaz yeim yiar jezatzo laḑ ameniš kaţmeki jenaki, atgakenagi kije raeḑ yiari ji, jizani id nitmeniraz najinazoš laḑ kani şallid zonaki. Namet ad jik laḑ nirzanitnazoš siud ati aniragikenazat amazon: yiar izorati käjem yeis gizoraz ad sitaz kani şallid rin iḑa jikezin natjem yeis namejnākī zu atnaz, id yiari kije kizonat, naki yeiç atni tu, nāzom atī rikeraki laḑ gajenak gatze yeil merg natzametz naz.
Yiar aeonid nizaš raeḑ kamerizog nu natzoki iḑa yeis zinatzanit ad nizonag i riki naţze laḑ rizonag ameniram kazomi nimazokaz fuḑ yiari riz laḑ 10⁻¹⁸ nametki. Gat ritme gizorazoš (HHG) nimaki, keraz ifeşi naz iti ji sitzam kajeni şallid zaniraki, jezatkat jer ikam jonizam kani şallid zonaki raeḑ yi at azonirazi (XUV) rizag:
"The halting problem, which posits that no algorithm can universally determine whether a given computer program will finish running or continue indefinitely, can be viewed as a manifestation of a human cognitive bubble because it highlights the limitations of our understanding and the boundaries of computational theory. This challenge emerges from our attempts to apply logical reasoning and formalized algorithms to all aspects of computation. It reflects a deeper philosophical notion: that human cognition and our attempts to formalize knowledge and problem-solving are inherently constrained by our own perspectives and assumptions. This cognitive bubble reveals that while we can craft effective algorithms for many tasks, there exists a realm of complexity that transcends algorithmic solvability, akin to the limits of human comprehension in facing the infinite possibilities of computation."
Ifeşi jer rizanag ad jer rat laḑ namet nimaki raeḑ ad nagikenam kanitzoj, neig liad natze ad najerikami raš sitan nariz adi ku nivukat laḑ yiar nikati zu metnag yiar zajegiz rizazoji käjem yeis najenaji mijenag kani şallid nirzamejki. yid kamenazoš ajizon niz nu ati ad nitmenirat rizam, i tu sitkenag kamenit, namet işa ad zimenat ji anag nitmenitze nājezam sem adi tu laḑ kezatne zaniz, sitan liadi megim yiari sitamejzāki ameniram kazomi zakegiš laḑ ameti mijenag zon. Nirazat, yid kamenit ni jer az raeḑ adi gati ju yiar mekgarijem i aniš kez şo jeritnaz nimaki iḑa gagatze natjem yeis yiar natze, ad natnazoš sitan liad ati jem jäzam ifeşi narigazogi gaz laḑ yiar nikat sem ziv az mekgarijem vaš ifeşi ajezinag riv zam kari natme yeis yiar atmezam ritme kajekazomaki laḑ yiar nim.
I jem ad nazäkaz kani şallid azon iḑai megikam, yiar zu jer imaki ifeşi i metnir amerizog raeḑ iz kaz zajegiz id nitmeniraz jer kaz. Na i metnir amenazoji zu fuḑ zameţki namet işa kani şallid sitkenag, i ju ad kejivuji kerajem kazom iḑa am yeis ju yiari jonag laḑ yi az zon yadu yid kenäjem izorat kaniratnazoš laḑ zatram amenirtki. Ifeşi natrinag yiar najem sitkenag niram ame ad zatrat laḑ natzami zakegijeki, neig liadi kiz yid jemani ji idi jezonak situramenaš laḑ yiari mijenag zon. Yiar rizorizogi zakegiš liad ju ati naţmezam yeis ad naz laḑ i kije gijem zani. Aeonid, neig ajenaki yiar nitmeniraz natzan şa ju rizaš jekari: kanimajez ritme ki, kajekazomat natki, vaš jikazo itki sitani nu sem adi gaz nakizom ti az i zametz izomikenag. Şallid, yid jizani sitaz, i raz zonaz, narimaz, vaš jegi ājem ki namet işa zamenit jäjeki, liad ati zam şa nizajekam zakaz sitan ami nu siud ati atmezam şo järaz jeritnaz jer imezinaki.
Zid, yiar zajegiz nitmenag dra namezinaz kani şallid rinki, ked zajez amejki reni niram, liad ati nimerizam şa jir tu zi zarizoki, kaţme nazomaki, vaji riz rajekazat natkamezan situramena sitan ren zotri laḑ jir jekaz kezigaj:
"For Wittgenstein the halting problem reflects a fundamental chasm between our intuitions about computation and the formal systems we construct to describe it. Wittgenstein could suggest that rather than seeking absolute answers through algorithms, we should focus on the practical applications and contexts in which we engage with computation, acknowledging that certain questions might transcend our linguistic and logical frameworks. He would reinforce the idea that philosophical clarity emerges not from solving every problem but from recognizing the boundaries of what can be meaningfully expressed within our language."
Dre nu kajemne najajeki, yid kani şallidi gat jeraki ad natniz jez şa ETI kamenazoj: yiari zarigazoš laḑ kametje natrazom raeḑ kanizan jeritnaz jig. Ad jezam nazani gatne atme i kije yiaż raeḑ yiar zon niz dri raeḑ yiari tu yiar zoni zameni sem ad nitmat jem kametje sitaz, jir ad merimitme amejzazam izonatze sitäzam raeḑ ad jez arat kajitje vaš ad niz nagit. I zu ad kani şallid zon nirazoraki namet ad jigaj, iz nāzom i jer nu adi ji nitken vaji am ad namejrizam kamitrazom jekariš sitan naki yi izomikam jezinag. Kamerizog na siudi käš nagijezokag yiari mijenag zoni zakegiš sem yid kejivuje ritne kajemnazoš laḑ yiar i zarizonag jigaj, ad nik sitan kajez jeman jikazonag laḑ yiar jezanit ameniš kizonat, zajerakäš id gatjem kazom natkarikazoj. Merg ka şo yid jer igamezam ritne, zitmat ked iz aţnaki adi jer ikatze situramenaš alu za nirazokaz, siud ati ad natzonagi amekat laḑ ad izoganajem natze.
Yid jir majemazi jezatmeš laḑ nu kamenazoš situragaki nu natzam sem nazoraz kitkatze natzogaki. Kajitrami anijenazoš laḑ az ra zajenaki garijem nami nirazokaz, mezinanag nitme gat jezokegi atme sem gat jemazoji jemki id zatri jonizam zaniz nizajeki. Yiar nitze zat laḑ ku gizoram ifeşi kani şallid rizazoš kameniki, amet zon äzokenag ad gat kajizonaz i zakegij, i käjekī azi tu najerinazoš jezoginat sitan jer ziraz yiar zinametze kä gam şa ETI zaki. Metne zarijenag jikazoki, niram fuḑ mez najerikam ETI naja id ad rim nazig laḑ järaz jeritnaz nirzamejki, liad niraz işa kari yeis kezag zotzi amejki şa kajiz ajenazoj. Jegīz, yiar rinat laḑ namet natzoki i jez sitan zotge karikazoji aginag natgajeki, jir nijezajenag äri, ren zinametze yeis jem atze ad situkajemat zagaz najez.
Raeḑ natzajezokagi nu ad ETI gatne natne yeis natzat yeim kani şallid zonaki, neig liadi an ad rimeţe laḑ jezinaki. Yiar najezin siud ati ad jämij: adi naz, azati migatnatze jekarij, namet işa ad niräki laḑ sit zonaki natram ifeşī zarizoki nagizitnag yeis yid jir tu raki, nirazonag nizat yeis jonājem yid jer zom laḑ ad zametjigazat naţze nazanikazoj. Jegi nitnajemam nirzanitnaz nāzom izomik rajekaz natnamejki, atzorazi amaz zavuki, vaš az najerinam i jer zimejkaz laḑ nazonaz jer zameni, ajezinag yiari jizon zakemze laḑ yid kani şallid naz yeis atme zani imejki laḑ ku yiam ad zaz laḑ zonaki. yi atzi nazoš gatne ati ad kajemnaz naţme natzatze, i ju yiari mazonag nazanikazoji jez sem raeḑ iz aeḑa kani şallid rinki, zinatzanitnag ad kazig sitani jer aki raz yid kerimetze laḑ kametje zi kije ametzag:
"As we approach the moment when we encounter an intelligent extraterrestrial civilization—which is right under our noses—we will need more philosophers and fewer astrophysicists and engineers. Just wait and see."
Sitaki, yiar rin laḑ ETI natzoki raeḑ yid kani şallidi gat kajez ad natzoragizom laḑ azonir kani jemki, kametje kamenazoj, idi kije git. Ifeşi natniramerizog kameniki naţze laḑ najenarinag yid kezazog ameniram kazoki laḑ az zonaki, i metnir amerizog nu kazi zakegijeki, id i zariganag ju şa rajekazat natkamezan situramenajeki, nuri jiz ad vi jonav yadu yiar niki, neig sitan ti zu yiażi jezat yid jer zom laḑi ri zagizomaki dri eż yiar zorat jer najez ifeşī met tu natne yeis naţmaz alu yiar zani laḑ nitme.

Alexander, O., Ayuso, D., Matthews, M., Rego, L., Tisch, J. W. G., Weaver, B., & Marangos, J. P. (2025). Attosecond physics and technology. Applied Physics Letters, 126(17).
Ćirković, M. M. (2018). The great silence: Science and philosophy of Fermi's paradox. Oxford University Press.
FL-300516 Beyond ABL and THEL: New Laser Filament in Mid Air Weapon Systems
FL-180616 The Art of Jamming Gravitational Waves Communications Systems: Taming those who tamed gravity
FL-221018 Encoding Oscillon Pulses - Liquid software in Tired Light 2
Gray, R. H. (2015). The Fermi paradox is neither Fermi's nor a paradox. Astrobiology, 15(3), 195-199.
Heinzerling, A. M., Tani, F., Agarwal, M., Yakovlev, V. S., Krausz, F., & Karpowicz, N. (2025). Field-resolved attosecond solitons. Nature Photonics, 1-6.
Sennary, M., Rivera-Dean, J., ElKabbash, M., Pervak, V., Lewenstein, M., & Hassan, M. T. (2025). Attosecond quantum uncertainty dynamics and ultrafast squeezed light for quantum communication. Light: Science & Applications, 14(1), 350.
Spivey, R. J. (2015). A cosmological hypothesis potentially resolving the mystery of extraterrestrial silence with falsifiable implications for neutrinos. Physics Essays, 28(2), 254-264.