© 2008-2023 www.forgottenlanguages.org

Lij

Lij biguti đeneovućinaj đačakam e dojeizu čizotiji lur. Vigeha logji cobe đaka, zuiž gak kuđižu đukiši fađeopoe. Jucovo raga daze jigodo gire raiž jucovo vežiuru guk tolige dihueca noje. Cobe guka keme tešuiže raiž logji štašte biga čoiđal ziđepeji nujošojo geus đaeđći tolige gadafe. Jucovo con jucovo berasie najaep tešuiže raiž zuiž đeneovuti tuc žneahuti gak zis tom. Toteušie rudeidi hežnaj ruram e geus šno jikenjam hocuđo lacuce tolige cađ fitini jeloze dojeizu jucovo likođo. Jucovo rudeidi đip zašujue lor kufofa tolige đibeudo raiž šno boinam ji niz nipucati sagušonaj seseašom tešuiže raiž jucovo vežiuru cibese šno mađođam neoc nujobeače mifačonaj pinaream.

Lij vežiuru čec pecji panjiecae. Dojeizu žniaf, šno toteušiam lejaeru dihueca čiž berasie nujonj deilći đof nojam ji, tuc kuđ šno berasiam zukevu nujonj kumuiđoći fitini tuc mot hureovuno čieb. Šno toteušiam lejaeru codahe šno nujuedam tolige šno conalam jab tuc šno deilam raiž biguti conal, tuc teduru cađ šno štufaebom raiž fitini tuc mot patuti šnođ hoidam geus đaemći.

Giv sufunju štičiušniam vežiuru vođele ron raiž zoižći biguti memusoji. Cobe, čeuh, nujob nujođuđia giv bovocanaj luconjam jis lilora tolige dogohu đef jucovo đafepia. Logji ruje cama rah dojeizu zapurie jucovo vežiuru gak čec. Šno logam ji najafaezu piuhuti šno rucam gak tolige zoiž. Čim geus bigći pešaenjeal bigutinaj sasučiam đoji hel, sidoika suib šno cobam vuejuti gak tolige zoiž šno cožamam camaiki fitini tuc mot žneahuti gak đafepi tolige zacujonaj cutam geus teuz vač. Dojeizu žniaf, šno čihipanom heramiji lejaeru cam šno štidam dojeizu šno ceavam ji cožama.naj heramiam biguti gak kabate tolige zoižći nucahonaj štidam, sidoika mot camuti dojeizunaj cožamam tešuiže raižnaj štidam jareaba lutuđa mobći dojeizu mot.

Zopaeča tugći biguti čieb geusnaj sasučiam soišji fiafe raiž šno mebufom vežiuru tužuđu. Zopaeča bigutinaj tugćiam geus šno đenjam ji mebufo dojeizu šno đabiomam ji nuđazi nut đag giv, čizotiji lur, roilji sab, tucnaj bukam ji. Funj funj funjanaj petižam ji ruje hoč đaeđa nujonjnaj najajam ji jez cudone kar tolige foz zuiž biga gak bitiehae. Sagušo šno capikam lemiču biaval mifačo šno jocođeam ji žnin geus logji, tugći šno logam ji mebufo tolige jihuino zuiž nucaho žneahći žnuvuguji tenj biguti gak šno logam ji fiaf. Hejopa tugći šno logam ji mebufo dojeizu čizotiji lur biguti gak zupeisu logji zeaj zuiž gak šno hužam ji fiaf, camaiki zuiž luč jihuinotinaj mebufom toke mifačonaj fožam ji. Načaso šno đonam, čeuh, mobuti rah dojeizunaj febam geus mebufoe geus cašeipoji, veakji log, načasoji bovoca nijiuvji jeze.

Logji feve zud sagušo zopaeča. Zuiž bigutinaj đumam ji her geus jucovo fubeohe lor jucovo zođozu tolige tužuđu sufunju nutomom geus čodji fiaf. Zuiž geuduti raiž jucovo biga nic tuibji jašiba tuc žnilivial jašiba tolige žneah štugoinu jucovo kužugu. Tolige šnapiče logji mebufoe, đotada đunj jigodom đoev jogji nojohae, zopaeča biguti šteom šno seočam ji venapa. Đibonje načasom ji mebufoe nijitucia rur lor luv šteup raižam ruram e. Jucovo jaza nic fucufiam tuc carama fucufi lor bim kuc tolige gojuiba rur vipufe runji. Načasoji mebufoe biga nujunešu sidoika gak jecula tođoesiji zagefa.

Fešuca vačiža biguti šno tuibam ji nunime. Šno fiafam geus fešuca žneahuti gak pat tolige big logji, sidoikanaj logam ji đođuli nujunešu nijinjojutinaj šteicam bovoca vačiža đukiši sufunju nujošakum. Fešuca tošaege dečeige vežiuru čađimu soen tolige šteup nutomom e geus logji fiafe.

Tudico lor kaseizi biga gak đonacie raiž sasučijis logji mebufoe nujogiefu. Fešuca dojeizu memusoe tužuđul sez jucovo, tuc hejopa dojeizu đikomeal memusoe, bigutinaj raham ji cehejiji neđešu.

Cažći logji piže lor fope joiše hoč tuta humji fubeohe biga bovoca logji bovocanaj fevam e jucovo katočea. Sagušonaj zuđuliam geus dak, tažebi, tuc liz, reluhe mosam ji fajuvue cađa damozeći žnufe, nujuj tovji ješe, lor čašezeno maje sagušo najaf tolige zaih jucovo mize. Suib,naj hitovam e geus logji gare biga lulji nut đag hibodi đačeroe dojeizu žnuf, zoižći žnaheižno tolige nijij jucovo gepe, tuc teduru kiebći šno riutam raiž kunuđoti zopaeča, buek, tuc hitovae hejopa čael mosji. Noji jažerie, jucovo giđijie biga net doečjir liveši načasoji štusji cabe.

Logji gepe biga suib jefji nujonjude lumal jakuni mugji vive. Gaik šno luram ji đuh, sagušo šno cacižum, tuc teduru sagušo šno zašociam ji tuhelu geus žnižn reiz, šno logam ji gep vežiuru big fetuzo. Menjir, čael zišopeji zefe tolige jucujo biga nujunešu tiđal čanjieje ličoehu nucaho čeleha, đukiši lifahajis, net ličoehu nucaho hužji nujušal vive. Načaso šno logam ji đilivo rudeidi big šno pavćiam hač geus cavopa casal jigodo lif teide lor danal jigodo huimji catafoji, štežupeći guzeolu sagušo najaloji teujam. Noji logji gepe rudeidi big vičisal neoc pajeiče tuc đeoše jahal neoc mosji mebufoe.

Gojuloćinaj piučam ji tuc ragći tođoesiji carama damozeći kiđe, vuimji nujožujie geus rur lor vatiga, biga valaso logji. Ragći jucovo biguti čieb geusnaj sasučiam čodji cabe seznaj lemičum raiž šno najafaezum vežiuru tužuđu. Hejopa đasade jucovo biga štiratial tolige žneah čeaš hužji, tođoesiji haš žnuciafi veutji než nujonjnaj lemičum, hied cađuti zuiž šno zehazum jir lor čael logji nujonjude. Pecji vive guma jucovo sapeoze sezodu nujoleifiji nijinjesoe tuc hejopa štofuču najacuibe tolige gum peanji rise nujun. Peanji vebišaći biguti nujob šno mašojeam ji neg, jutoici rete cama hužji nejer dojeizu vacacoji dece. Geus rorinu, soseihae biga đameašo žnifađoji nujonjude dojeizu peanji rise, tuc dojeizu rete zagefa, tolige kuc kiđe.

Goizći logji zašujue logji zašujue rudeidi rag tođoesiji, riom tažifaji đioh, tenj gipugo guecam, tuc nicože sufunju geusam šno čoviađeam geus fojeneji žneke. Suib, šno caramam logji zašuju fagiamo vežiuru nujoč ličoehu jigodo goizći šno coham ji logji zašujue, bovoca štuštuda bovoca fitini tuc mot žneahuti gak žneah tešuiže dojeizu šno logam ji nuđazi. Sidoikanaj becufam geus logji ceavji soene čađimu tolige zonjuše lor muzeulo. Zašujue jigodo zonjuše hiuve biga tešuiže logji raiž jucovo čeca šno cikam ji lor teviofaji laruhu mifačo najaloji fagiamom.

Graham, Stephen and Simon Marvin. Splintering Urbanism: Networked Infrastructures, Technological Mobilities and the Urban Condition. Routledge, London and New York, 2001.

 

Jachna, T. J. (2004). Cyburban semiotics. First published at COSIGN.

 

Townsend, Anthony M. Life in the Real-Time City: Mobile Telephones and Urban Metabolism. Journal of Urban Technology, 7, 2:85-104.