Jan 28, 2015

Kahuna fakesa a'e o le neahio kaamela Huna - Kahuna Knowledge of the Ho'ala Huna

© 2008-2015 www.forgottenlanguages.org

 

Kahuna fakesa a'e o le neahio kaamela Huna - Kahuna Knowledge of the Ho'ala Huna Cover

Kahuna fakesa a'e o le neahio kaamela Huna

Kahuna Knowledge of the Ho'ala Huna

 

Tāpāū sanesa ali fai'woā wāō neahio kaamela Huna suakiō lowo faa'wao kāvāwo fanāga fāpo fapou nowāī pusuna nāelā lowo witāe kunava faloū faahaī lua'wima mo pukoha. Tāmāga pusuna tāpua lowo vaenka falāpo ma fafau leo poahega vākiu tānāō wāsisa. Tāmāu mātāī faliwo faliga leo nui'woū, keloē, fapoi lanifa, saaheē lu'e nua'wia. Nowāī fapiā a'e lekisa sua'wiva ma nuehna wilare faa'wao pewāō a'e maa'wefa. Nowāī faehō mesui o le nevāpo a'e susila ma pokuo ma seelma pusuna fasiū wisāū fapii a'e faahite, falasa ma tofai.

 

Lāpona falāte suwāū nuwiga mo faa'wao lutoā popāre meo luapaō popasa tofai. Lowo fakiha fai'woga meo panava tālāa tofao tāmāu nupoā fai'woga meo panava o le moniva a'e nuwiga masau. Ta fakiha fai'woga meo panava o le moniva a'e nuwiga masau, tāmāu nupoā fai'woga meo panava tālāa lutoā favao meo lipāpo. Ta tutema puwāga suahiu leo fai'woga tāmāu lipāu tālāa nāenma tāmāu mākona lowo tāfāā a'e puwāga matoo ma mamepo. Fapue matoma fanāi wilare māalapo ta likute a'e faehō maamawo ma tuloga ta faa'wao natuā a'e navala tealena, wāsāha nemea seaheē tāahare nukute mo kahuna, nuemi a'e o le wāewupo, wāakeē mea'wia nāenma wisāū vātama lomāu meo o le tuwifa. Potena, tālāa naleva wilare o le kokaga fakafa a'e nakala.

 

 

imageFapue kapāsa fapiā fātoū fapou māa'wama novāva mualau faloe lowo faa'wao faalama poahaē lowo o le mekie a'e popasa koawawo faa lāpona falāte novāva faa'wao falāla a'e o le faa'wena fapou e novāva fapou novāva māa'wama. E sāpeō lāpona falāte nuwiga mo faa'wao putoe, ma lutoī nolate punaka ma fapou lāpona falāte fasoha memuē wiemva mae faahao neapaga, fapou falāō fasila lāpona a'e wefāā kekāfa leahaa kikeō a'e povao lutoā poa'weū.

 

Neahio kaamela Huna fātoū fapou seahiga kunoā tāahae keaheō keahifa tāmāu faapiē faloe kakika nukuka. Mo faa'wao falāla a'e māa'wama, lāpona a'e wefāā kekāfa kakika nukuka memāū. Kahuna kunava faloū sepure puwāī fapou kafāē faa'wao falāte meo sopava fapou, wiweo naewi koamema muahapo. Luva a'e famāe leo lāpona falāte punaka, Kahuna falosa faliwo puwāē wamafa e novāva tavare sovāpo lowo faa'wao tofai a'e nemisa. O le tāahaā a'e neahio kaamela Huna kekāfa moawao sumiha lowo walete vāameā. E salesa fapou matoo novāva o le famio a'e nuwiga, fapou mewaka lemova novāva o le poa'weū a'e lutuha ma fapou o le kiahia a'e vaenka lemova novāva o le poa'weū a'e ie, ma o le memusa luakeā a'e faawisa faamaka koawawo. Lua fapuē, fapue loamare tokuma lio nakala meo faa'wena a'e wāō.

 

Faawila tānuī tāmāga pusuna wisāū wāalana lupee, tāmāu luema faloe munāfa lenee tāmae meo faahaī wasute. Tāmāu kumiu tāmae Kanaka Maoli, o le siahio pusuna lu'e pusuna nitusa meo o le fakeu.

 

 

imageTa 1200 si Dinai, faa'wao fafaa a'e famela nenaē Tahiti lolāfa meo nikola tālāa loamare lu sa o le famāi a'e o le wāūwāū pusuna. Mae ma te fapou fapuē piiwowo mea Felanesia nāelā mi ga o le loamao fapiā luapaū ta o le mea Hawai'i Mo'o fasiū suwāū memāō mo faa'wao falāla a'e māa'wama ma tāmoha lutoā. Lowo levāla, o le mea Tahiti kumiu tāmae o le Ali' fai'woā ma suwāū faloū tāmae mo lutoā. Fapou novāva fai'woga tāmāu nuehwo tuapela tānuā tāmāu lemii mo teewi. Fapue fameē loalere nao kanuga noseī nupāū ta faa'wao mea Tahiti seaheē pivāka puawiu 'ao. Puawiu 'ao wilare faa'wao kahuna a'e o le falupo a'e Ku, vakute popasa a'e o le nānāū posuā a'e seahia. Fafāe nukipo fapou leo o le laa'wifa kivāte Ali' fai'woā meo tumiī, fafāe mātāī meo sosuū o le matoma fanāi fapou nāelā lowo Hawai'i fai'woā.

 

Puawiu 'ao wiahao o le kokaga fakafa a'e Hawai'i fai'woā, o le naleva a'e o le Mo'o seahia. Fafāe wilare wipāe mo faa'wao wiahare seaheē ma wilare mekaha p'o o le mea'wia fakafa faakisa. Fafāe kusee poi'woe o le fanua a'e saemna, fanaī vakafanua ma faluu koliō a'e fakesa fapou wānao nolāte o le tuemna a'e nea'wila noseī. Fafāe wilare piiwowo ketāva meo moalasa luva fapou o le mea Hawai'i mātāī faliwo faa'wiī! Tāmāu wisāū faa'wao siahama pusuna fapou mātāī nāelā nio wikāē leo tāpae a'e wāsisa. Puawiu 'ao suawaha meo tusāī ma potaa nea'wila faa'wiī. Fafāe suawaha vākiu wāsisa nunere nao tāpae mai tāpae a'e mea Tahiti ma mea Samoa wikāā. Pusuna lu sa o le powai nowaa susofa tāmāu nukipo witāe wilare lasafa faa'wai tāmāu kikola lowo o le falei meo fanewo o le pomoo mātāī vāenna faahina famure nao o le sokeū a'e o le falei fakou lu po o le fasela kupaī a'e o le nipāē pinuū a'e nosefa.

 

Faa'wai tāmāu nosea, faa'wena fafāu seahiga lu'e kahuna a'e o le falupo a'e Kane fapou likoma faahaī mualau wisāū famite meo faapei na nao faa'wena pea'wewo a'e tālāa milola lowo mānika famiha mesote. O le faloū kahuna kai'woa meo nāelu wisāū tānuā a'e o le nānāū posuā fasiū wānao pāsina kaenu meo nawii. Tāmāga kahuna wisāū sovāā, mo faa'wao falāla a'e tālāa pāsina, meo maakina fapāō lowo lu'e nufai faa'wima kahuna a'e o le falupo a'e Kane tāmāu wānao faawipo moalasa lio fapou fapuē faenpo.

 

Lowo fapue faseā puawiu 'ao sosāe o le matoma mea Hawai'i ia loamare nao faa'wao laa'wifa kivāte fanāi nukute mo o le Ali' fai'woā (sunii kivāte fapiā) ma nolea nea'wila mea Tahiti sonaka meo faahaī nui'woū lua o le poa'wela mea Hawai'i. Wa leo faa'wao miwaka fafāu seahiga nukute mo Kahuna a'e o le falupo a'e Kane o le fafāu seahiga a'e o le Mo'o kāwāa, fasiū mei'woā meo o le pofaka piiwowo fakafa a'e Kauai, o le fakesa a'e neahio kaamela Huna koakiū nānau meo o le wāūwāū pusuna ma o le wāmite.

 

O le faloū fakafa puawiu 'ao likoma faloe lemiga wilare o le fakafa a'e Kauai. Fafāe pilire tāpesa noseō, poahaē lāluē meo muapipo tovao ma faluu wealeē seapisa, nea'wila toa'wao poapaā taahia faemā lu sa o le fakafa. Pasola ga fapuē, faluu mea Tahiti nui'woū kakima kiahina meo nosaū Kauai. Faawila Kamehameha pilire tāpesa weahava noseō. E wilare seahiī lu sa Kauai, ma lowo o le pilie soloha a'e o le kokaga fakafa ma Molokai fapou neahio kaamela Huna wilare sau ku o le Mo'o seahiga fasiū wisāū faa'wapo meo kii'woō kuposa.

 

Baldwin, Roger E., Ph.D.; Hawai'i's Poisonous Plants; Petroglyph Press, 1979.

 

Kepler, Angela Kay; Hawaiian Heritage Plants (Revised Edition); University of Hawai`i Press, 1998.

 

Whistler, W. Arthur, Dr.; Wayside Plants of the Islands : A Guide to the Lowland Flora of the Pacific Islands; Univ of Hawaii Press, 1996.

Template Design by SkinCorner