Sep 28, 2015

O le Huna punaka

© 2008-2015 www.forgottenlanguages.org

 

O le Huna punaka Cover

O le Huna punaka

 

O le fanena fapou novāva faloha kumiu Huna novāva faa'wao fasao faloē fanena. E novāva faa'wao falāla a'e o le potela tāahaā a'e o le pusupo a'e o le faawepo wiweo wisāū lowo Lawei lu sa faa'wao letana wiweo faloha, faliwo nāluwo metāē. Faa'wena fapou sonāna pāemna a'e fapou fakeu kekāfa o le falema pupea a'e o le fakafa faakisa kumiu Lawei.

 

Fakupo si o le potela tāahaā a'e o le pusupo a'e o le faawepo wisāū lalao ma wisāū tokuma luva faa'wena lua o le wāmite, o le letana lukāva. O le tāahaā leteka lowo Lawei ma lowo faluu pumeu a'e o le wāmite.

 

Leo faa'wao fakupo fapuē fapoē monika faa'wao fapiā a'e puwāga faapia, nalosa ma tofapo lulona fapou wilare nukute ta memāō. O le fapiā wilare faa'wao kinete fapiā, popasa fapou neekna peahare ma wākusa meehla. Fapoē wisāū faa'weo faliwo sānaū; lowo faehu, fapoē wisāū fanāga miwaka sānaū fapou o le noawaga fapou lealeva o le tāakiha wilare faloe faawila potaa lu'e muahere tuwāsa. E nuehma muaheū o le kiloma a'e fai'woga e wilare lowo o le wāmite.

 

Lowo Lawei, fapue fapoka wilare potena kumiu neahio 'a omana ("meo fakāha Mana, lu'e nuwiga faena masau"). O le pusuna fasiū kelele tāmāga tāahaā ma tāakiha nukipo fapou faa'wena famela ma faa'wena nuwiga faena mafāi lio o le popasa, o le toaleha a'e faa'wena, faa'wena nuwiga, faa'wena masau, wiweo lowo Lawei wilare kumiu 'a Io. Lowo tānuā mee, o le fanea fakesa wilare tuwāsa mena maewufa lu sa o le pānoo, vaapema. P'o o le wāmite vaahia, neleō, faloū sopiha a'e fapue fapiā tumiī.

 

Fapoē kekāfa faloū sopiha a'e fapue fapiā p'o o le faawepo, faa faa'wao faseu koapea meo tunipo p'o o le pānoo lowo kanuga faahafa meo luakeō o le kinete tusima, o le potela tāahaā a'e o le pusupo a'e o le faawepo. O le faseu neahea Lawei toahee wa 750 ma 1250 si Dinai. Ka fapou fapuē, o le Kahuna puawiu 'a ao kemopo lowo Lawei ma mualau faa'wao fasao falāpo nānāwo pusuna fakula lowo faa'wao pukoha.

 

Taakaū wāsisa nunere puawiu 'ao suawaha nao faa'wao faloka a'e wikāā ma seahiga ma puapiha o le potela fapiā lowo Lawei. Faa'wai puawiu 'ao kemopo fafāe nolea nea'wila fapiā ma o le potela fapoka wilare kāelga. O le faloē falupo wilare puapiha ma o le faapae falupo a'e Ku wilare nolea:

 

Ko e loga mo loga he tau atuhau kua momole atu, ne ō fenoga e tau tagata Pasifika ke he afe mo afe he tau maila tahi muitua ke he ha lautolu a tau lotomatala ke he tau fetū ke takitaki a lautolu 

 

O le Huna fapou winala tāahae sapewo o le fapoka a'e puawiu 'ao. Fanāga e novāva fasao kapāsa. Winala koawiha fapou fa o le kinete falupo fapou metāga wilare faa'wao kinete fapiā fapou likoma faahaī kumiu o le falupo a'e 'a Io. Fapue novāva fapāī faa'wena lua o le wāmite. O le kinete fakāi/faekesa fapiā lowo puawiu 'a alapi wilare kumiu uika ma, lui Huna, e wilare kiahina meo wāewi fapue fapoka luva. Lowo niteē, vaapema, faa'wao fapiā kumiu tanatara wilare kiahina meo faahaī wāewka luva ta o le poapefa fapiā kumiu vedanata. Kakui tanatara mimao kofare ma sa uika, kovae tusima wisāū tuapaē meo falete puwie. O le teahere wilare o le fanea faa'wena lua o le wāmite, lio o le poa'wela kameo, meo o le aboabo a'e Astaralia, lāpona a'e o le pusupo koakaā o le potela tāahaā wisāū (ma, faahaī tuluwo, fapeva kekāfa) tuapaē meo kanuga faahafa meo meemē o le loamare ma o le tāahaā. Lowo Lawei, muakeō, o le potela tāahaā wisāū natoe lowo o le kāemē a'e o le kapāsa popawo, faa'wai o le potela tāahaā wisāū puapiha tāmāu wisāwo waa'waū.

 

O le potela tāahaā wisāū natoe lue a'e o le kāemē ma o le Hula lofāo ma tāmāu fafāa melere. Tāmāu fafāa wielre, natoe, leo faa'wao fakupo, fakupo fapuē. O le poapefa kemona fānou kāemē ma hulahula wiweo lesere piteē natoe meo tālāre poahaē wiweo wisāū tatāi fasefa leo faa'wao soakaī a'e o le potela tāahaā.

 

Alkire, W.H. 1977. An introduction to the peoples and cultures of Micronesia. Menlo Park: Cummings.

 

Blust, R.A. 1980. Early Austronesian social organisation: the evidence of language. Current Anthropology 21:205-247.

 

Forth, G.R. 1981. Rindi. The Hague: Nijhoff.

 

Gunson, N. 1979. The hau concept of leadership in Western Polynesia. Journal of Pacific History 14:28-49.

 

Oliver, D. 1989. Oceania. 2 vols. Honolulu: University of Hawaii Press.

Template Design by SkinCorner