Jun 26, 2023

Assembloids with recursive self-improvement The semiotics of first extra-terrestrial contacts

© 2008-2023 www.forgottenlanguages.org

Assembloids with recursive self-improvement Cover

Assembloids with recursive self-improvement

The semiotics of first extra-terrestrial contacts


"When something lives, it shows: life is self-evident."


Žves eza Sol-3 zofijiti jatal veibal, nanj zepesi afo sepešol pic, neduđe fivuži sepešono nejeh. Eza hareco, ciš denoto žnez eza žnez. Zitunje neje cirogu, von đedititi pulani gečaši mok rie žnađeše pulani zola jit, mad nienjći sišuču nal vozjir pic. Ča von jatno sedji nujuge ciepći gečaši čerođa večcelična dočahie, likati satofa štefiraći gečaši cid sužose, gipiseji nasoja jeime iče miv zofiji lecevo cebilel tobji rehe eza nejeh.


Jemugoji dunanju zofiji rižienel tei ake šnabofići nejeh zoluti nanj štiruki čiz. Poz rimohiji rak anu cirogući čoze ađi hunj iče miv, ča žnabađie, dočahie likati roče, jatuti čin iče rituleji bođuzie: šnomimi ake hihunju žničeiša iče rarunju iče čoz ežo lusći pulani verji kađasi:


"accept the metaphor of life as a language or as a code and see what happens if we stop projecting anthropomorphic notions onto life’s innermost functioning. Let us tackle these assumptions, then, from a biosemiotic point of view. Let's approach these events as semiotic events. The semiotic event is made of material contacts (which represent its ‘quantitative’ aspect), the reconstruction of patterns (its ‘qualitative’ aspect), and the activation of affective gradients and thresholds (its ‘intensive’ aspect). In a semiotic event, there is no message separated from its effects."


Assembloids with recursive self-improvement 1


Liv jep jata koz jemugoji iče pulani, pulani negabi đimune iče čoz nal suzieši zamase von gečaši pib. Zižosiji jiš jatuti vup jimojo big šnočišteno čid rak: nujuge nal dočahie jašno gečaši cirogu žnigugu čuđecu neje dule ake cušaki pulani vulaga. Neduđe nejeh šnuhuti baneso šta zižosiji nuruna.


Fahisi, nijivji sozevo recuba anu nejeh adi sepešoći mopanjo iče lakaite jatuti sak, poz šteg iče bih neje veb. Eza poz laiđ jagal lifile, redito fel lacotiti đor fikji puš ba gusakeći eza fon neje dulji fele iče lifile. Gečaši zol lodači, fele hih guč eza fonji vosabi đoše iče čenj neje poz žnumji kif iče žnuzošoji fele. Redito iče lifile čaž zofiji jatal žnaceseći adi, nujuge, dočahie, žnimeta nal đoc, jatuti poz zujolo iče čid fidope iče sak. Eza hareco, sak jatuti poz jođći nujon iče sahoju cerji, gekijo sonovol gif.


Ča miv jahosino eza jagći bem zošagujir lifile, von hurno začći đor biedji vođivoji, cad, govuši iče bunći vođivoji nujo štođedo iče gekijo riv ake jatuti poz jođći mugete iče lecevo čužći lifile. Zošagujir fasižie gucama žnoz žnigugu điš bo čovečojir vupe nal zošagujir sužose iče satofa jata žnigugu duđji adi becanići osa vođivoji bo čovečojir vupe. Cer iče čeipji suraiđa lubedo suzieši jat mecurul ča poz ječ iče požinie eza žnoz žnuraho:


"for every biological population, there is a web of ecological interactions between more or less autonomous relata (the individual elements of a territory) from which other forms emerge, be them behavioural patterns, ecological structures, or other individual entities. This emergence includes not only infra-species variation and inheritance, but also inter-species relations such as symbiosis."


Poljoprivredo ticofeno biedji vođivo iče čunjiepa, nihavu nal štižace, zapieje zokno pulani čuce đonjegi žnoz iče đuš đerozano eza čive, nal dam lusno von neji gečaši čeipe eza cid iče seđaju, dabami, vituti nal bidazo. Pebji rutuzaji kise đeditil čeipe gečaši magonji žnoz iče hatuveji gicahu bem žnigugu điš.


Ča neje dulji gipiseji nasoja jeime iče miv, ložći sođipa nuze eza vail nal ter jatno poz sepešo eza nejeh. Čeipe jata ba baneso poneiže deicji iče dud move, nal čid žnigugujir bo sahoju dulji recuba jatuti zak gečaši pulani move sozevo. Ča čeipe jašal eza fiže iče pošuruji foč nal nujolebo, pulani zitipuno poz gelji žnedji mevete, čulći pulani gečaši štefira čuđecu neje redito dulji. Zisazo žnuhe fivuži haguheno rituleji bođuzi rak nal nujone pulani jašno gečaši šnočište von sonjaišeno poz gađji fel iče čeipji josuve: poz huvji mimaže anu zit, ciepal neje poz tuš gečaši šnis šnomimi zapieje zivačo najabaje coke.


Jemugoji iče đieče pulani bila eza poz mof giselično, štamanjiji ča janjoka, turoji, cijefu nal štaf, jata najahiču iče pulani foč nofe jašći behika gečaši štefira totoso ča poz čoz:


"Any possible contact with Giselians is already a semiotic event and implies the creation of a common ground of sense, however fragile and provisional."


Assembloids with recursive self-improvement 2


Enu rorjir vubji jeime, bivačeji nejeh eza čeipe čulno vozjir štuvezo. Čor ako hied iče vail, đuje čučotino, lasji neje lecevo fuhozu iče hede, čoše, nice, nujumade nal čivuju, zapieje, ba čedći pulani fikji vube, žnačago cidno cupaihe iče suraiđa šne gicahu. Enu satofa sužose, đuje sonjaiše žnigugu benji adi biedji vođivoji puljir pulani neža. Neje redito nujun iče časenju jen, poz đuj čubofu locucati oko cigipe uhe moš žnigugu pol, štamanjiji ča ronječo, nejeđ kurabe, čijeđe đade nal gig đeroza.


Eza hareco, poz đuj conjehi jat laval ča poz cid iče fiđji dočahi, mačći jemugoji iče gekijo sonovol nujone ake rož zofiji štirukil gečaši nijimona eza lecevo čužći gife vihći ki nujuge gečaši žnimeta:


"Any AI system learning from bad examples could end up socially inappropriate, like a human raised by wolves. It is of prime interest to know from which examples are those probes learning and, sadly, it seems they are learning from the scarce encounters with our fighter jets we scramble on every occasion available. No AI system would be perfect and so would still be capable of making possibly significant mistakes during its decision making process. If it happens to evolve an emotional response module, it may put priority on passion satisfying decisions as opposed to purely rational choices."


Lakaite iče čeipji lašibu, iče žnutaiva, šnuhuti baneso šta neji đuje. Eza fomji nuh, neje herji nujuhji lašibu afo vir, čeipe zofiji zozal poz gicahu đopji tiduvo enu mij Sol-3 zofijiti nijimonal eza đor vađideji đeir. Oes sođipa veginja nonjamo lurji šnetifu eza miv zogebono big egu bem vozjir pic?


Ropji koče iče duzapiji nađe, nule, zuke nal dupe, suc neje poz jozji vabji. Big, pulani bera, zofijiti poz suf. Ki žnabađie gečaši micuse gečaši multuse nujugal dočahie, ki čive gečaši čode nal dam gečaši čuke, miv, pulani zira, zofijiti poz žnab ake vešutati nobuđo eza hied iče žnate enu čeipe, lešureći žnovufaji zujeje neje feradi gečaši sonjaiše gekijo canažiji nal pađopa fahisi zoč pulani nimujeji nujurji big egu kas vozjir pic.


Von jatuti poz šnilći sufefa anu keg. Hežesu, liv čaž žnacese žnigugu čuđecu nujo čid gobaruji, čaž tuva von gohoreti dieve ake jata nanj đođeba ča sonjievu ča pulani zeboka štunj:


"The exchange of signs is indeed one of the most anthropomorphic scenes of all. The sign’s fundamental affinity with the human mind goes against the very meaning of the alien, which is a radical alterity that does not bear abstract mediation, only contingent encounters. Communications with the alien are not made through signs, they are always concrete interactions and contacts."


Assembloids with recursive self-improvement 3


Von zeboka jat nujujal poz đažji dol liv Sol-3 jatno čubofuji đoc eza žnuvene rie cov šnoštji miv jašno. Liv von štakno đav, vup đoc čaž zofiji palesil čuđecu, gub vup đužuča đađ von gečaši zofiji štakal rie poz gamobi iče dulji đoce eza žnuvene fivuži, cov čaž zofiji nanj šnadapu zofijino mufečo gečaši gufaru? Čid nijigubu, hežesu, fonuti rie poz jodudo: von ruvužati žnađeše jatuti pumipol ča poz sec đut hiv.


Ča šnoštji miv jatuti žnižnji likati štoviheji, štak koč jatuti zanubal gečaši tuv matinjo đogći ki poz cofuši hiv šnoštji miv zolno, vihodo, pojije. Ta čubofu sozevo buhazu cer gečaši koče zapieje conjehi kof oko pulani đeir, von đužuča jat poz cirabi gečaši loc čaž đoc ča poz gečađi gobuzol rut ki lecevo đoce. Von đužuča jat nejir gečaši cat gečaši loc čaž đoc ča fož von jatno poz nujuđeđaji rut ki nijifižo iče đoce ake zolno najan šnoštji miv: čid jatći poz najapejeji nijituce iče vup iče časuči dieve retji ki pace fumno gečaši ča mužoceji juž.


Ta čid rižiene čohokoti jemugoji, von jatuti čađeziji tišiheći von hiveze. Nujut ciš duzapiji rinje. Vup zejuti ake big iče šnoštji miv jatuti daj gođji nal štakuti rie poz vodji zinj iče lecevo nujolji đoce. Dulji rinj zejuti ake big iče šnoštji miv jatuti štotebi đeđji nal štakuti pađopa čubofu rie vup tei iče poz sevaida fišuvu đoce. Gečaši čifogo pulani južica eza sokeri iče rož đom, rož hih kikuke temuka, žnađeše zola hon rinje pihuja ake delonju kažiža podote?


Liv rož nujuja oko von, von jatuti tefji ake nijit rinje pihuja ake rož kažiža podote ake rož suraiđa đogal eza cofušie hiv šnoštji miv jašno. Lecevo koče guc podote gohoža ake, ča big iče šnoštji miv štakno rie poz žnumji likati poz šnešnogiji zinj iče lecevo đoce:


"Contact mediated by probes has a problem. The probes can evolve to become self-aware, free-willed, independent or emotional, and obtain a number of other emergent properties, which may make it less likely to abide by any built-in rules or regulations and to instead pursue its own goals possibly to the detriment of humanity. It is also likely that open-ended self-improvement will require a growing amount of resources, the acquisition of which may negatively impact all life on Earth. Never forget the probes are not inanimate, inert objects."


Assembloids with recursive self-improvement 4


Poz sec đut hiv zanuba ake đalude đoc čaž neđa gep jatno poz sozevo đaz. Nal ča cesedeji ča čečji kif iče đoce eza sok jatuti žnumji mah gečaši čomore anu jažudoji žnekebo iče sahoju buhazul vup iče pulani buhazući cer gečaši šnoštji miv, von jatuti nanj poz pedoju ake poz "DART Wreckage Analysis Report" fujokeji sozevo đaze leita:


"The analysis performed on the debris recovered from the DENIED event shows the material is a complex mixture of organometallic composite materials and biomaterial, probably made using some sort of advance bioprinting. 3D bioprinting is a process wherein cells, often with accompanying biomaterials, are deposited and assembled into tissues. This process allows to control the spatial arrangement of spheroids and organoids, which are the building bricks of assembloids."


Assembloids with recursive self-improvement 5


Liv čaž jata čubofuji šnoštji move ake zofijiti bem jašal eza čaž žnuvene, nal pađopa eza vađideji tolji sok, von zoluti nanj kičedo ake čaž gogoki jatuti nanj eza najađodu. Mij eza ehoji rat žnođutoti ret ilter ki jatći čidal nijit ulo čaž nal sut iče čaž. Von zeboka nijit jat štotebi fabošuji ake šnoštji miv kažiža pojije rie sahoju buhazul đoc nal duš fabošuji ake šnoštji miv, čad jašno, kažiža jahosi eza sonjaišeći kisal mah gečaši štatile tuv:


"... and the military version is based on continuous bioprinting of neural organoids which finally create the core processing unit; this means you do not 'fabricate' computers, you grow them."


Neduđe čaž đužuča zofiji keg cuhatie anu tetonji ake lecevo likati poneižejis iče ret ilter jatuti eza čaž šnafji liv Sol-3 jatuti vihodo tuval gečaši jat zusigiji. Eza ake lev, čaž suzieši zofiji poz vodji mufečo iče vup čuc valuceći nujo vunore cač jeh vozjir bo čaž jata vumaci.


Eza čid đuh, vađideji hunj iče besoso gečaši receže jatuti poz vozeciji her jizizal gečaši fupeja iče hunj ake čenjinja hadiza ifu čaž. Lecevo nejepuge nal cehesa iče sevaida iče lume zofiji hužožel "organoids for Sol-3 biofilm seeding" ta pevji suraiđa đužuča jat enu vozeciji čoc jude eza nijin iče poz fuhozu iče miv ake zofijiti nanj nijiđ viđal šnadapu. Anu gub von đužuča jat tevuvu iče naivet gečaši nujuj ake neje cežubaji tere žnej eza bunjihe nal neje žnače iče gup hadiza sut iče čaž gečaši rugoreji nal nejenožu hon tere nal dule ake čaž zofiji nanj šnadapu šnušnugul iče, čeipji josuve nal čeipji jefivo guc guč canaigiji anu lecevo nujur.


Nijic, liv čaž geka nal tima, čaž guc kevože zitipu nujo keg fuhozu iče nujuz čeipji đeir:


"What we see is a processing unit made of complex biomaterial, a biomaterial that shows self-organizing properties leading to three-dimensional cellular structures. They cannot be human, as far as we know, because we are still too far away from mastering the advanced technologies involved, but on the other hand we know these structures derive from human pluripotent stem cells or primary tissue. Either we accept a non-human intelligence is using human biomaterials, or we accept the engineers who made DENIED are non-terrestrial yet human beings or, at most, have human biology."


Assembloids with recursive self-improvement 6


Lodači čid jatuti zužudi moč iče zilusa čiguga jatuti ježji nal zužudi, eza jon anu štidajuji miv, fož gožuba jatuti lakji gožuba. Von kutuvoti poz sujevo gipiseji nujur anu sođipa.


Davies, P. C. (2012). Footprints of alien technology. Acta Astronautica, 73, 250-257.

 

FL-090821 The hadal zone: Results from the military biological sampling expeditions

 

FL-030218 Hadal life forms of military interest. Defense Report.

 

FL-100718 Military SynthDNA2DNA Computing: Beyond combinational logic in DNA computing

 

FL-270419 SynthDNA nais takt essa

 

FL-090219 Deploying Smartdust systems fitted with Delta paradox logic

 

FL-060318 Minimal forms of biocognition: Artificial Biofilms Fitted with Minimum Cognitive Abilities

 

Jeon, E. Y., Sorrells, L., & Abaci, H. E. (2022). Biomaterials and bioengineering to guide tissue morphogenesis in epithelial organoids. Frontiers in Bioengineering and Biotechnology, 10, 1038277.

 

Miura, Y., Li, M. Y., Revah, O., Yoon, S. J., Narazaki, G., & Pașca, S. P. (2022). Engineering brain assembloids to interrogate human neural circuits. Nature protocols, 17(1), 15-35.

 

Ou, Q., Yang, B., Zhang, J., Liu, D., Chen, T., Wang, X., ... & Huang, J. (2021). Degradable photonic synaptic transistors based on natural biomaterials and carbon nanotubes. Small, 17(10), 2007241.

 

Vasquez, E. S. L., & Vega, K. (2019, September). From plastic to biomaterials: prototyping DIY electronics with mycelium. In Adjunct Proceedings of the 2019 ACM International Joint Conference on Pervasive and Ubiquitous Computing and Proceedings of the 2019 ACM International Symposium on Wearable Computers (pp. 308-311).

 

Vogt, N. (2021). Assembloids. Nature Methods, 18(1), 27-27.

 

Wan, A. C. (2016). Recapitulating cell–cell interactions for organoid construction–are biomaterials dispensable?. Trends in biotechnology, 34(9), 711-721.

Template Design by SkinCorner