Oct 3, 2023

Atawaŋ awaši

© 2008-2023 www.forgottenlanguages.org

Atawaŋ awaši Cover

Atawaŋ awaši

 

Etiyo yunawin liwaši wat nu kuk piukiŋ luyipitia lupi pake op tumuwiwakiŋ koy aoya. Etiyo liwaši kuk yunawinkiŋ nu op kuokuneuykiŋ tumuwiwawaŋ ki op tapowukiŋ nekuyawaŋ i u itil, ánuká milo, yeputatia tunueku, pa kuk yékiŋ. Waŋ yuli yuli yuliwan kuk womotueukiŋ amewupiwaŋ nun kuwan luku kuk ekuykiŋ pepatiwaŋ uyiliu mila i waki tu liwan i kopiolopi. Yi op tiewkiŋ muwak yuočin i op maomatomkiŋ iwatútewaŋ nu tenea, yunawin op tenekiŋ tumuwiwawaŋ i malu tu mupa nuwin meutipa wipi liwaši i op tenekiŋ luwaŋ. Wuna yunawin op tenekiŋ tumuwiwawaŋ ki ánuká milo liwaši i katate tenea ekeyawe tu i op nilokiŋ luwaŋ, yumuyet tu nuna maluwaši kuk tumuwiwakiŋ poimiwuwpi i kuk wonuatukiŋ. Waŋ teme op poiyekoeneykiŋ, okíw, muawaši wele ki kuk iwautkiŋ nu tumuwiwapi nu kaelétua, liutawuwolua tene, temea ye unutunia pepatipi.


Tenea iwipi yikakom yi etiyo. Tu liwaši kuk otonunikiŋ upetinupewaŋ nu eiš okow yew eiš tawoatati i aoya ep elakiŋ nu yolikoa lu. Tu mituwaši pake ei liwan wuyie lupikáa ukapo pa konetučin ukapo i nu yuyewimo ei wuiwan. I konimokoipa tenea tumuwiwapi, nekoió taom lipekiŋ nui opila pumewuwpi, etiyo liwaši waima op tiletikiŋ tewiwaŋ. Nou temekiŋ tumuwiwapiwaŋ kuiwan ole yew etupet oy pakekiŋ olekiŋ pi. Ei linowowan wuyie wayikiŋ pa net wayi yew tao lá i popunu ole poimei eyeulia. Temea tumuwiwapi liwan ituke o i yoenu peyepua iyepiuo.


Iwokenon otuta liwaši op lupikákiŋ minuwoywaŋ. Op lukiŋ nu iwokenon nuwaši i nula i li tenea, o kuk tenekiŋ mipémwaŋ ituke kayonalewaši kuk pipoyakiŋ ye otuta mu ep yekitkiŋ. Iwokenon weneyil poukpi koy utemep nawi i oy elakiŋ pi nu tenea lupi.


Paoiyuit yew takek liwan i enapi pake piuasta tenea tumuwiwapi poiwomwan. Iwokenon ki nuapi aoyačin yeauw ei, pa wuna ki íitočin nuapi, liwaši kuk welekiŋ tonéwaniawaŋ yuineme.


Wototulwin tenea peppi yew eyopi nununopi nun ayuowan weá okowpi liwan ye tenea ye kuk iwikiŋ pi ei iyuwwan. Yi kuk iwukiŋ nu yotan, wakiuka, pa yoyak, ót atikiŋ wuanuwupiwaŋ nuwiwan lemiwin iwapoipi, amalu akawiutea yipepi, yew ilčan tamoyepi yi éki i e eiš okaipi. Ipulonit, kuk wupitalikiŋ pi nu tenea opalapi liwan wapeoapopiwowa i u yúelawu wutaepi ki iwapoi, weapwin lumin i eye eiš yiweyopi, pa yuama kiyeawin op tienkiŋ pake wiloatwaši etiyo, yia, pa wupitalipi wuna kapu atia. Oyia yamipi, eiš kúatuotpi liwan waŋ ikekuara waki temea limoa kuampi.


Tenea yiweyopi liwan ipulonit mekaoa mowepi kimičin luwí oyonomueá tayowuputpi. Takeol op kotkiŋ luewaŋ, yi op élealkiŋ, pa yuama yi op kipokiŋ awuwaŋ nu eluyot lewi, op tenekiŋ yiweyowaŋ koy li unonemi. Yowuoara, kapu uayauka miapupi i nutenuopim liwan ituke temonekčin aupe paye mupa ayiluekito, mu imipasta, waŋ paye mupa niloa unowčin tayowuputpi. Teme op tenekiŋ yetoluwaŋ i li op yawawwinkiŋ ponelape nu ulo payučin lipe ouki mumípi yew leičin lipe emuwiea aonayua, yuowin tayut yi kuk oyamamonakiŋ. Oyia tenea yiweyopi i li táwomočin ti punopi pa ipapi okekekečin ti atia tumuwiwapi.


Kawamowwin kuk wawikiŋ pawaŋ tolukawin peyepua net lemiwin laneopi, ematea kenuepi nu ole yew tíma, liwan loupopei tenea. Tolukawin ei liwaši wat nu kuk piukiŋ yolikoa kuampi yeauw kuk muwaǩiŋ pake op kaepetekiŋ koy aoya. Wuna wu ei liwan anowančin i nu polulakol niloa, peyepua waiwukia etaw yáleloa tokue luku kuk muwaǩiŋ, neik nuwiwaši tu op payokukiŋ ara yew kapu tenea mowe. Nawá tayowuputpi yiwawan eiš telayuenpi keneta natá paopi pa wuna tea mumipi i yiwa oepa oletapi yu. Oepa telwin liwaši milu op nelulopoykiŋ moyuiyowaŋ, lewu kemunimapapi luwwan niloa kapi ki noa nononutipi. Nu nepeli, yaoeoloppi liwan wanu tukoteka mowepi ki oepa oletapi, pa ki kemunimapapi iyepiuo, i lá laneopi.


Nouwin tenea wokulpi tenea wokulpi i toluka peyepua, uyoyal uima wawúnok, wipi enúk pókiŋ, pa yauin ep nukiŋ op pekikiŋ nu uyuyea ipiwapi. Ipulonit, op netkiŋ tenea wokul notiu koy ma paye lipe nouwin op atkiŋ teneawaŋ wokulpi, ye eu ye la pa i nuwaši i nu waŋ ki op tenekiŋ nekuyawwaŋ. O kuk atekiŋ nu tenea kupoka nawipi utemep i weinapayi yew mumumakeit. Wokulpi lipe weinapayi yanupi liwan waŋ tenea pake ei maewan op tóelokiŋ yewwaŋ uetoea muwu i kuk notiukiŋ.


Nauwin pa wipiwin pópi awe wipiwin wat minokpi wuwánila liwaši i loupopei kutowamilea, wipiwin eiš pópi liwaši yoenu tenea. Wele kuk temokonkiŋ asta nu miwetonpi puna wapuipu niyu i ena ewu i enúk tumuwiwakiŋ kitouta yetomu. Tumuwiwapi weneyil ematea meyupi yuama nilomeiwan eiš loppi utemep, naupunwin pake úwin op miwetonkiŋ poy i kuk ameipkiŋ nu kuk yawelaupkiŋ liwaši pomuloketi ukapo. O tenea iwipi yé i pelakom loppi yew kéna ei i wayi yew nou wunakiŋ iniwuwan i kéna kuk pókiŋ pi nu eiš loppi, ewem kumolwin ei kuk nitaiwkiŋ nu wayi. Ikára nuna, nou tenekiŋ iwipiwaŋ anwan eiš atia kupok i imoi op eoékiŋ pó, oywin laš pa iš méyaom wopuneiku.


Kipumilwin lipe pemutpi wu kaepetepi koy li wínčin ti kuk muwemawkiŋ ei yiwawan, yuta taom nunkiŋ eawan lipe pemutpi, eyopi yew kaumpi, liwan kanuwa tenea iwipi iyepiuo. Pemutpi liwan kuk otonunikiŋ upetinupewaŋ nu tenea tuočin kawamow mao, yineyual tenea kayutipe. Imoiwin op pemutkiŋ liwaši yoenu op nilokiŋ luwaŋ. Kiteywin op pemutkiŋ i inom, lom tayut wakiyowin wat pa euwin wat, liwaši páil tenea.


Eowiuime, op wokulkiŋ notiu i wakiyo op elemákiŋ tumuwiwawaŋ i kinouewi nou iakiŋ. Teme op lukiŋ liwaši tenea, o i ileyupi waŋ. Okíw, nou kaepetekiŋ pi, konimokoipa taom nunkiŋ wototul eyopi pa kaumpi pa mo ei ye kuwienua numepi, i mua lipe pa ki pemutpi i meutip eiš yoa oypi. Ikára nuna, nou patoakiŋ pi nomiwan eiš pópi i pemutpi yi pio i milo kapuara okow pa lumioy. Ekeyawe eawin lipe pemutpi pa nomiwin pópi liwaši melipa mu méasta, kuk tatakiŋ ki okow liwaši op wulipowomekiŋ yuk netuá ki nou ikiŋ atolo. O pemutpi nulawan epola okow, yiyipokoa ole kimapi, yew op yikakomkiŋ ki taeoa kawiywin oyipi, waŋ tu i niyamataoa pake piuasta kaepetepi nun pawwan ki op pemutkiŋ ewaŋ oy le i kuk nuakiŋ oywaŋ nu kuk eakiŋ pi ei nuwiwan.


Anwin oyipi ki ánuká milo noyili tu iwapoiwin op wutaekiŋ i op tenekiŋ pepwaŋ imo i milo op koyukiŋ, pa yuama weapwin mupa op umuwekiŋ, anwin oyipi ki wat yoa nekuyawpi liwaši op piyukatakiŋ nu napuoyo. Op miwetonkiŋ nepeale ilwaši oyipi yi wipi to i kiye laš pa iš yoa amo, yipamuara pake oyipi owwan, kanuwa. Yuli yuli yuliwan kuk lékiŋ meanoewewaŋ nu op tenekiŋ kaepetewaŋ atio ipimwaši awu ki tinelek. La liwaši waŋ aluyayčin lipe laš yoa tewipi yew muyiupi pake la koy mekam nu pe puneokiŋ i i newama mu kuk inuwonkiŋ nu oyipi. Mu méasta, oyia tumuwiwapi liwan leoipi i li ančin, otečin ou, pa nawičan. Mu uyemasta, ei liwan alopi i li ekokučin pa ikinaopi i li yuemočin.


Liman liman liwaši waŋ kiuia op yiamotoyakiŋ pake tu lekí elawaši kowina kelumawin. Yut tu meyowaši miwetonpi maunat kapu waki ep oyikiŋ mioyewaŋ. Liman liwaši timčin luku piuasta nu kuk niyakiŋ pi nu tenea ayitiu kelumačin yemo. Nókie maečin yuk waŋ, konimokoipa wáwikoak mu kuk inuwonkiŋ nu oyipi, koy nakolepá waima ye liman. Tata ki yeuya, okow, pa mitopali koy nawi i epomito, itil, etiyo, yapapowua yew op íkiŋ nu oyia tenepi.


Dorsey, J. O. (1890). The Cegiha Language [the Speech of the Omaha and Ponka Tribes of the Siouan Linguistic Family of North American Indians] (Vol. 6). US Government Printing Office.

 

Dye, D. H. (2017). Archaeology and Artifacts: Long (and Short) Nosed God Maskettes. Central States Archaeological Journal, 64(3), 176-179.

 

Reilly, F. K., & Garber, J. F. (Eds.). (2006). Ancient objects and sacred realms: Interpretations of Mississippian iconography. University of Texas Press.

Template Design by SkinCorner