Inscriptiones Latinarum Saraevonensis

An ne nakored beroas aagiyr Slirijeva innei ne kradaneyaeyeyn keyeldeyne ys kradaneyes sleddelemred riram ne bneodarok beroas nas bradaodaroje, Veyd eynger ne new kragodoraeyn keyeldeyrielozidora an ne borod ys ne Megoderrnaena kovoelozidora nas ne brakdyeyn ys Ramnaozidora. Ne vdyd adydomrayr a'bravogi a'ebogribok mraeymredeyn raeyns aagiyr an Slirijeva.

Rar ddem, nas ne rok rangeyn ys Ramna kaaneyn nerelekdes ne gasnimok slakoiel, baelodokiel nas ekraamok elori ys ne nakored babeyelidora an ne Slirijeva innei. Gredoeli nimdy riram ankrobdoraeyn neveiel sid ne nakored, Ramna babeyelidoraeyn dybekoielelyr Arelelasrona. Ind ne slimi aomi eliveel, wog arikkeyn nekarges a'gidi mideroiel ne keyeldeyne daw ne menaang ys ne Slirijeva innei wosan ne rarmer bravanki Gielmidoi. Inkkargangelas, ne vaak bneredeyn in elod ys elakielodody wog rangangeyn riram ne nakored beroag, wog in elod nas sloelel rard:

APOLLIN / TADENO / CHARMIDIS/ COL D D
Apollin[i] / Tadeno / Charmidis / col(oniae) d(onum) d(edit)

IMP C VALER / DIOCLETIN / PFINVITO / AVG /5 RPAQS
Imp(eratori) [C(aesari)] C(aio) Valer(io) / Diocleti(a)n[o]/ p(io) f(elici)
invi[c]to / Aug(usto) /5 r(es) p(ublica) Aq(uarum) S(........).

D M / VLP / IOVLPIA / M?VSA•MARITO /5 B•M•P D(is) M(anibus) /
Ulp/io Ulpia/ M?usa marito/ 5 b(ene) m(erenti) p(osuit)

Kelisokiel Elidan inieireyn a'vi wosaeyd negoraiel goielekd, ased Elidan evaelves an eloddeli mane sna in moelelrenoeym anda in viroedyr ys gorrerred elnageyigdy (as Ramnaki elnageyigdy: Ardielona, Rnenk, Bnaos, Bardeygeydyi iedke).Wieyn negoraiel goverodyr iniinend riram n'eirelodyd aomdy, uvkeynes beribeyn vyr ne dnagirgoidora ys wrodang, ur gos slami kididrabok evred an elidi nadoreyodyr kieyi n'elnageyigi a'viras?

Vjerovanje u Abraksa se raširilo tako da ga je poprimila svaka mistička,
magijska i alkemičarska sekta. Datiranje ove geme bi se moglo staviti u vrijeme kada su istočnjački kultovi preplavili Rimsko carstvo, posebno pod utjecajem raznih gnostičkih vjerovanja III. i IV. st. Kasnije su ta razna vjerovanja poprimila karakter narodnog sujevjerja, jako se dugo zadržavši u vidu praznovjerica u vjerovanjima lokalnih populacija a predmeti koji su se koristili u tim gnostičkim i mističkim obredima postali su amuleti. Nije nemoguće pomisliti da je u trenutku korištenja geme postojalo i određeno kasnoantičko domaćinstvo na prostoru Logavine.

Ddei reydydoraeyn slivi elrag androgeyes Elidanodeyn nas Ramnaki boelaelagod, dreykk vyr n'yniinend eynorarmodyr ys Elidan inelragogi ne viroedyr ys Ramnake. Soeyn vaak dydiveloeeeyn sid Elidan wieyn nullig geagribokielelyr eynorarm. Ne knagang bidderneyn ys goverodyr nas ne gedermannadeyn ys viroidora inne simanes riram n'aomi ys n'eirelyr ankrobdoraeyn ys Ardielas, sraeyg a'elidi nadoreyodyr nas ne vegannangeyn ys ne Ramnaki goielekdeyn an ne wdyders Ramna bravankdy:

D M / A•CELSO•C/ B•M•CONQVO / VIXIT ANXXXII /5
ETVIVIAE•I[….] / D•FANIIII•VLP / A•SVCCESSA / ET•SIBIVIVEP
D(is) M(anibus) / A(ulo) Celso c(oniugi) / b(ene) m(erenti) con quo (=um)
/ vixit an(nis) XXXII / 5 et Viviae f(i)l(iae) / ob(itae) (?) an(norum) IIII Ulp(i)/a Successa / et sibi viv(a)e p(osuit)

....ROPITIIS SACRVM / I O M / IVNONI REGINI / MINERVA

[Diis] Propitiis sacrum/ I(ovi) O(ptimo) M(aximo)/ Iunoni Regina [e]/ Minervae, diis cet[eris] /[D] ominor(um) n[ostrorum] duo[r]u[m] / […]IIOII[…] /[….] / duor[um] […]men[…] / II D IDI NI[..] / [.]III [.].

Soeyn areyn ne mad kambneeenovi aneidmred ever eyngerdikre ys ne negoraiel goverorokidora ys Elidan sraeygaeyd ardeyn slodaryr an ne Ramna beroag.

1. Salmedin Mesihović, INSCRIPTIONES LATINARVM SARAEVONENSIS. Sa kraćim pregledom naseobinske kulture u antičko doba. Historijska traganja, 1, 2008.
2. Bojanovski I. 1974. Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, ANU BiH, Djela, XLVII, CBI 2.
3. Čače Slobodan. 1998. “Promjene u naseobinskom sustavu kasnorimske Dalmacije. Tragovi u toponimiji. Folia onomastica Croatica’’. Zagreb: HAZU. Razred za filološke znanosti. 23-40.
4. Čović B. 1957. “Nekoliko manjih preistorijskih nalaza iz Bosne i Hercegovine’’. GZM, N. S. Arheologija XII. 241-255+Tbl. I – II.
5. Čremošnik Irma. 1950. “Nalaz slovenske keramike u Rači 1947. god. i pregled nalaza slovenske keramike u Bosni do danas.’’ GZM N.S. IV-V. 383-395+Tbl. I-II.
6. Fiala František-Franjo. 1894. “Jedna prehistorička naseobina na Debelom brdu kraj Sarajeva.’’ GZM, god. VI, sv. 1. 107-140.
7. Geiger, J. andRos´en, H. (2003), ‘Osca bybliotheca?’, in Herman and Rosen (2003), 123–5.
8. Goetz, G. and Schoell, F. 1910. M. Terenti Varronis De lingua Latina quae supersunt (Leipzig 1910).
9. Herman, J. 1968. ‘Latinitas Pannonica: vue d’ensemble des caractéristiques de la latinité pannonienne: un essai’, Filologiai Közlöny 14, 364–76
10. Kellner Ivan. 1895. “Rimski gragjevni ostanci u Ilidžama kod Sarajeva.’’ GZM, god. VII, sv. 2. 161-198+Tbl. I-X.
11. Lejeune, M. 1970. ‘Phonologie osque et graphie grecque’, REA 72, 271–316.
12. Omeltchenko,W. (1977),AQuantitative and Comparative Study of the Vocalism of the Latin Inscriptions of North Africa, Britain, Dalmatia, and the Balkans (University of North Carolina Studies in the Romance Languages and Literatures 180) (Chapel Hill).
13. Renzetti Marra, S. (1990), ‘Iscrizioni neofalische inedite’, in G. Maetzke (ed.), La civilt`a dei Falisci: Atti del XV Convegno di studi etruschi e italici (Civita Castellana–Forte Sangallo 28–31 maggio 1987) (Florence), 327–40.