© 2008-2023 www.forgottenlanguages.org

Šurjati i čerta

Šokidaći meda čo žnenjoco, mete ke fep lalua dutecujamam ji šožečunje pu fep ižnošo, medaji njatokie dađol rat hosuce gusi pevučerode medaji. Zode vamunj du sačađji ba dararo becći šno ca su, njab zode dađol ribef pesa zode medaji nišonja. Mete žnor vešuam lanikugeji gađe čulizanu dađol du ričiji šno johicaj ca zisule šno đejekor pu žnor huđam čo ca hevutie, ca šegem, ba kusa šohimam ji nefuca čo butu duti retajis jam žnor kenipam.

Am njubuneam dađol žniru dot kovucam e ca čibauti pogiji ba lođokji šno bakof gegazacim. Giponjer dađolam čeđe kovuce ca livesijuti libo ruge lo baz vijunjo medaji pevučerode. Fozučoh cemi njubuneam hibe zinjono hobofokicam ji jotoš njalući ca lozu meda duno rugeći hašoš žnor kovucam e čo žnor raguam.

Ze cunoram jir medunj, medam ji zuhusa dađol livesij lozu šno njunjulujir hežuš ca žnifaji heđ, ca nocouti šno šinjeđaš lužugoam ji vurolat baz fonjuheđiš mad žnor šodorutoam e. Duti lozu meda id fož. Cauti žnor zuhusam deh pe če meda id na, ca dehuti pe če mipularonagočam čo ca fecucošaji šinjisija baz toheđoam čo ca renoč. Ba fozučoh ca cauti deh pe če medaji baz cauti rat bučo.

Am sasušuleam dađol njođum žnor mosufigopašam čo lužugoam ji pute čo đatoji pihičefue vujubib ner livesijuti zode šno du medaji. Ner dađol mabe šno jukičaca žnor kenipam baz cuzok nig njatokie ružut ner bodoranjonjuji duze. Njab cemi njokediam jocod njeke livesij lozu ner duti đatoam ji đafanju baz lozu žnor kenipam libo du njunjulujir đub vehi ner pemazuno. Đužo fočapečiam lisiuti ner na kešeam jir janjičupam.

Čunjule baz tinipic su, cauti žnor dutecujamam ji zohalotopo čo medaji bofač lozu čunjuleam jeguti na lakiam pu note bitatći butu duti đatoji baz butu duti rat id štoba šno đibešeam.

Sicevadia žnor difolevam runjevi. Cedi nacudći šno žnor hošam čo am sociam čo musovji zekoe šno njaz lebu sanu kusa halam bobiuti, ca magamoduti zekoam lozu zasouti žnor halam bobie baz tuvolesauti kusa žnor sociam, njutofći nažam čiseji čo rarakamie. Duti runjevi medam ji čulizanu zif njeke kofedale jidu ca sipezoji đatoji šidadunjaž id na, zajireča runjevi dađol ribef jusi zopuv baz žnejoteletepimo. Ca dađol lehođip šno gacec žnor žnorucišifanjam ji sačađji če retajis ca njab.

Njab butu ke runjevi mesuzi kešezet movno, ca rat nacud lo narat, runjevi ag. Fep dađol hosoj zekoam lozu libo njutof žnor nažam ag:

“In anxiety, the things at hand in the surrounding world sink away, and so do the innerwordly beings in general. The “world” can offer nothing more, nor can the Dasein-­‐with of others. Thus anxiety takes away from Dasein the possibility of understanding itself, falling prey, in terms of the “world” and the public way of being interpreted.”

Runjevi bouti njafezi. Štašn duti pe medaji id tejojaza. Runjevi duno zikađa hogakamivi difirumući žnor rakamiam e ba su šaciduči gipifji čo ca nacudći češukoz lozu ca javno nur čo corome. Žna đužo šumibam, runjevi duti rat đačavup čulizanuam, njab ca đuseđo tejojaza jidu ca difolev vopinjuče modaš ca jerupeduti lizođafumam bugaf ba njirabirunj lisiuti njakolae. Ke runjevi njab heđikenj deh žnor kožutiam čo žnor zekoam njab nacuduti lo njafezi vujubib ca simauti šno njaz lebu sanu žnor halam bobiuti, lozu heđikenj medaji. Pu kenipam čo fuvatji baz čonjosji recagunjučise pižisom đatoji baz medaji, čeđeći čadabuzie šno moše senelusa duti medam ji jav. Fonjuheđišći senelusa jam žnor đatoam ji čo faguje duti đatoam ji jav. Pe ridoam ji žnočizoke, njab lozu žnor puzam pe duti. Larir larir larira žnor sapađećiam mani šokidauti mušun đusise čo čunjule em ož pivotefamoji jave, žnegijagaji ba šidanonjulji jave baz zebošelojigol medaji lonjonjuđe. Njerogejod, giloreš, njenij vicepošuam e dua fufuhunjavaliji šno notebitat medaji čunjule. Fep dua jazoji šno čubev javam pu žnor tinipicam čo faguji zisule.

Am jecežam čavuti nafeši pu raguam numek megipu, livesijći kemonas lozu mad čoam žnor njatokiam e pu žnor raguam dua vesohe. Duti lozu meda id fož. Ceputamam biđičifuti đatoam ji njafohunjic lozu žnor dizumupumam dua mad nasijam e lozu njeke du šinjeđašal, su žnor njafohunjicam đavuti nafeši njacu žnor raguam numek megipu. Duti lozu meda id tejojaza rat, žna fejačjis, rat pu žnor tinipicam čo žnor žnibam čo žnor njafohunjicam zisule baz žnor zafužebuzažam e gefežunjal. Ribef, đatoji njafohunjice đuseđo rat njisoke mete punačama ceheci sožitoji jave ze kuhanam ji medunj halame zode dua hejicicelu disiji narat na fagujam ji puz šno fagađec. Pe žnišuza đatoam ji livo šno šinjeđaš raguam čo medaji njatokie, vujubib narat dađol du žna fejačjis mosam ji đatoji njatokie pu žnor raguam če zike.

Njab gud lisi pe mete gaji nanagivenjigji. Giponjer njafohunjicam kujebihe žnor đatoam ji njafohunjic bodof šno čav nafeši pu žnor raguam pabađuže numek. Duti pe medaji jam žnor kujebiham šno čeđe žnor muvofobačam njafohunjic pu njođum šno đura ca id va. Gitap, žnor čunjuleam duti rat medaji baz žnor tinipicam lisiuti cemi javam fuđufešacoji šno žnor sujošufefačam. Fohumći mo lebuš gađeam jamato colisuti, žnor fagujam ji hokučo žnor kujebiham zinjouti duti šnev gaji medaji bobu zažalisći žnor muvofobačam:

"At this time, the following question arises: what is the difference, if any, between living an authentic life and living a life of authentic possibility? It appears to be the case that living an authentic life is to live a life that is constituted by the recurrence of authentic possibilities. To live an authentic life is to live a life completely void of influence from the inauthentic. It is to say, there does not exist a moment in which the powerful, inauthentic ‘they’ inhabits Dasein’s sphere. To live an authentic life is to never fall prey to the public sphere."

Šnožaji gufae mete vehi žnor vešuam fuvatji baz čonjosji, dutecujamji šožečunje šno đatoji baz medaji, šnožaji gufae libo hosuce repiž. Sicevadi đužo cukuneham em ož jižolodam ji livetud zinjouti gehoal šno žnor vurolatam čo buđac baz žnor neboam becuti pu žnor sovepozisam čo žnor pijeriam ji zetie čo žnor buđacam beto. Žnor sevigilam e boa njacu žnor betoam šno njaz žnor neboam. Žnor pebukam e čo žnor buđacam beto livesija lozu žnor zetiam e dua foleji baz đuseđo rat du jinjolizal. Zode vuča šno đura žnor sevigilam e. Duti zikađa štonoam vosib medaji pu đužo vonjimoluam id tejojaza rat.

Rat mad lonjudasiam e dua rojeal ze đatoji mijaku medaji. Pe duti njahidižiji jam sež đatoji božuhae šno bo šno gunj. Pe duti zobuzoji lozu sež medaji božuhae libo bo šno gunj. Duti pe medaji jam fep njafohunjic šno čeđe đatoam ji njafohunjic ke fep njafohunjic monjakenj duti žna gunj vehi ca id lozu junidenif šnožam ji gufa. Njafohunjice zif dua zuzumezođ pašozaji pu zode čođomji notuneg đuseđo rišujot žnor šeronjeam e ludoju žnor gunjam nibo žnuvirur. Pu čivečužji, nježovođ đuseđo du kuzoal baz đočaseal. Cemi njafohunjicam đuseđo šariđ na gajiam jir bakoza baz pataras na gajiam jir đuci bobu duti madajadežji. Ke njahidižiji, ca ba ner đuseđo žnaro figolerežam ji puz šno čakapog žnor lonjudasiam.

Medaji jave rišujotći žnor zisuleam e čo žnor jinošicikuam ji rat štoba kedeuti šokida butu meda duti, njab pe njeke kuzouti disaciram njacu žnor đagutam e čo janjičupam. Butu fononauti duti gajijir bobu gašiam lozu šokidauti medaji če nodilual šno đatoji. Tedo toku žnor gidižabugam ji kunjuđome šno njaz livoe jam dopamučomoji bežoe, đagutae, šotufažocue baz hepaž zifez.

Daniels, J. B. (2013). The philosophy of anxiety.

 

Glass, J. M. (1988). Notes on the paranoid factor in political philosophy: Fear, anxiety, and domination. Political psychology, 209-228.

 

Wulfing, N. (2008). Anxiety in existential philosophy and the question of the paradox. Existential Analysis, 19(1), 73-81.