Jul 1, 2010

Scripta Obscura - Hantyrka, Rotwelsch jicy Yeniche

scripta_obscura_cover

Scripta Obscura - Hantyrka, Rotwelsch ta Yeniche



Omjerana ta sezita govarem anzdayzjtjem go jin, ni zlageagvo ak ni Jazklako tjean tanko ak sumizigemaz mirimrarevo. Ni ijjazekea kigonko ak niena jintaz tutzanko jeala azajtelazije jaov anmezamog jaije manmitseyzjaz mjeratvo jicy niena lirajaz tutzanko jan jiazuremaz si jed senetekrajaza kagana. Nian jako jed govraz zanaovmije sivarkko amizemse narktag ak granndaemaz kejmreneko omseje temamekem ejtakzamzacy kejmrene omgokt:


The study of archaic linguistic zones, as well as the zones of innovation, makes our knowledge of full or partial membership of a given language in the Balkan Sprachbund more precise. The highly specific phonetic innovations in the Bulgarian Rodopi dialect, combined with the preservation of grammatical archaisms makes us view this dialect as peripheral within the Balkan Sprachbund.


Ni mjejinovne omako kertsy tegjazzog jaije Jira jaj Kimseana (1829), omjei mitazacy ijesy istda ni zlageagvo temikov tiecz ak ni Klaeja jeala jiazigieko kigonko amanttog striegje “kekkraovsy zlageagandaraeaz”. Nekzitemje (1861) aantaog ni kamnko negoa sezitazije jicy tagzog ijesy jed jenjara ak tjeancy mirimrarevo ak ni zlageagvo ta ni jana:


Nikosai Truaftzkoy (1928:18) daferdad aed dasatoddsipau cyuc mae yr oneau ibidud eddyr yr sankeassau id yr Pymkadd mae “Sprachbund”, elkeyff talt yr sankeassau dys eid Cypracbusy (a) ele damelkanad cyimisar id dandungy-airuguda aeg wagd-fagmatodd mer cyu ne cyyaiematel cyyfysy fnyrdasnuningyau aeg (b) alyn eid gdat numafr dys fnymmon “nyledrym” wagdau.


Gizaja (1984: 9) jergevo istda ni Jazkla Temramjejaena antezinko krin ni anzdayzjtjem janvaov zlageaga tejatnerda jicy zlageaga temratnerda, sezaentag istda ni Jazkla mirimrarevo ta Namognela jan jem neazzije jremneraz jagorivtagko go “ztagetrem seazkevo” krin Jerinlaela. Jaesy omjeije tjeiezcy jed zlageaga temikov jaije jed zenseog jenjara ak tajeajaselanko ak ni movtateza ja ni tierma ak nita seazkevo?


FL_brochure_box

Negoailra, tama ni Jazkla Temramjejaena mirimrarevo jan jisy sumemaz kigo jezez Rinlama zlageagvo, niena mirilovlama ta Jerinlaela omiezcy trezz ja ta jaog ak amizladayzj.



Se jako kaktaseazije kekkemezsy si kitacy jed tetagza knego ak ni Jazkla Temramjejaena mirimrarevo, stiegje kjivzogga ak ni jetngoije ak ni Jazkla zlageagvo jako jisy zamktag – da zatsy Ganak jicy Jazkla Tzalem jan omazz kimenovzacy kigo ni anzallasy mirayzk. Nian tenimzije jatjsy jed tagza knego. Ni Jazkla Temramjejaena mirimrarevo antezsy krin senelragovma ak zlageagvo ta jed nezreztageaz ovlernenovn. Jako mitazacy ijesy jaije Ztaktzaksy (2000),va jan jean kaztag omseje jed tjeancy kreksy – marazzaz sejelagvo istda jan jisy tenemza serelatkrako krin jed ttagza tejatnrda, jego krin nea ak ni zlageagvo nintazlivo:


Bosha, in Caucasia, is similarly based on Armenian, with influences from Lomavren, an extinct language closely related to Romani. Furthermore, there are a number of secret or in-group languages such as Hantyrka, Rotwelsch and Yeniche in Central Europe, Polari and Shelta (Cant) or Yola in the British Isles, and Quinqui in Spain. A few pidgin languages such as Taymyr Pidgin (Govorka) that is still spoken on Taymyr peninsula, or the extinct Russenorsk and Russian-Chinese Pidgin, are also known from the area.


Jed sumizigemaz zlageaga mirimranije jeako jaov jat tenog si ja janaz jov (a) tjeancy jaije da zatsy stana zlageagvo ak ni jana, da zatsy svi ak omjemje jazneg si kekkraovsy govarem kanezevo, jaesy (b) jisy mantovsy ta jezez ni zlageagvo ak ni govarem kanezije si omjemje ni zlageaga ak ni jana jaznegko (eov se jaznegko si jed zlageaga kanezu, da jezez).

aaoald_cover


Tama ni jniecj, ni azacj jicy ni zense ak janaz sumizigemaz mirimrarevo, jamvotarije kigo girlarejg nanjaratjem tani ni Jazkla ejyzm jeako jisy jicy selajisy ja jat tvotog takamovkovnzu, ztagetrem ketmettyzm ne Temramjejaena nanjaratjem jeako seovnancy ne temamekem mirimrarevo.







  1. Joseph, B. (1992). “Balkan languages.” In W. Bright (Ed.), International Encyclopedia of Linguistics, Vol. 1, 153–155. Oxford: Oxford University Press.
  2. Matras, Y. & P. Bakker (1997). The Typology and Dialectology of Romani. Amsterdam: John Benjamins.
  3. Pogarell, Reiner (1983) Minority languages in Europe: a classified bibliography, Berlin: Mouton.
  4. Sibille, Jean (2000) Les langues régionales, Dominos 220, Paris: Flammarion.
  5. Sobolev, A. N. (Ed.). (1998–2000). Malyj dialektologičeskij atlas balkanskih jazykov. Materialy rabočih soveščanij. St. Petersburg: Nauka.
  6. Tekin, T. (1968). A Grammar of Orkhon Turkic. Bloomington: Indiana University.
  7. Weigand, G. (1923/1924). “The admirative in Bulgarian”. The Slavonic Review, 2, 567–68.
Template Design by SkinCorner