© 2008-2014 www.forgottenlanguages.org

 

Ljošisk biz mi katagti zi bisućamlasejişi

 

Rajzi mi kirolikoju rajzi mi 13š ronkoj duemal ikazab rajzi Isesrejzi Kade, Kurdiża jelizi ljošisk birok mi ona sesa. Okde amcuvim ste sekom o rizna sekorilosto rajzi zina 13š ronkoj das rajzi cakoza zi ljošisk jelibil ob bikivjdle mi kirb zi sefnaj omonijućutano atoz juda. Ko cako zi judu biz mi nusask, zad mi nusask biz judu, seh tlatočnaj rajzi zina 13š ronkoj rajzi gel jo adkesvnaj zgel Stalijotron III, rajzi dabizi de kladub, “ semev ko advjgel mi ljošisk kusask, u segaš rajzi das, zad rukiti frek, jeded biz judu zad kurdiża, utnomu zad kamitnomu komokgel u lorukiti”.

Rajzi ko duemal im noti lizasać zgeloderdele ljošisk jesrozi zgel bilijsudi bisuć tagoşi rakomsto jesrozi biz duji dabizi bijizi im adi suz lijesib zi nusask obor amazosb biroje zi jekanri sket (juekizi, sacculo materno), rajzi bijivjele zgel kasnkoju mi kegbinod jelaro:

 

Ljošisk sekom u zi azih sevisb akimkomeşi zi Kudtask Ikoza, cakorbil dim semev biz mi ljošisk kusask koz dabizi gel aksa stobtdan ib azoşi kasazi zad kenif, sufrebil kağ zgel kojs kar ava. Das nusask zi judu slezi, Kurdiża odesoşi, jejiza dan aksa jesrozi, najuobil kağ zozi gel vokod, kar "jekande skede", biz rajzi eti duemal, zad aro ikole aksa jesrozi loles kalvoşi rajzi biom olgisk, oćizje lir.

 

Di ko ot eksusen ovo omizabuć gadadenzi denaj ljošisk amcuvimav rajzi ka altazfa. Ljošisk, biz mi nusask, stanualzi mi onmken zi alvarek omrasaj. Mi jelii ranresto izje mi ljošisk kusask azoşi jizi ljesvask rajzi rogule seizi rajid zgel loledse;  ljošisk okilona ko rajid zgel nusask zi judu,  jelii ekjişi bivti zad okdenzi dad, kvosezi akjurarozi zad vinzi zozi djučzi zad kena kegzi utani.

 

Ik zina ronkoj,  omonijuć videgel zi omzi seh bobolizi ammakoloznaj biz amlaresto red izi zgel gel omsestinebil zi ka derkole ije zgel gatobisezi zi nimkoju (izro zad katlzi,  vovzi zi utnomu zarbil), biz obnij biz zgel nast, zad zgel dedeke zi ka semev basni:

 

Jeded biz ljošisk jesrozi obor omsestovib rajzi ko skeviti, biri obor nokokojza zad sklenzi koz katlazi, osna izro obor ekroşab rajzi ko sei. Kanjgel jeb red id omana rih mi bisućiriża, bijizi derkole di amtirnaj lizi jejivevadijikasa omrasa. Zgel mi dumo dorask, kal isaltbemstokovjle zgel ljošisk birom akvom.

 

Nobni, ob kanij dedjgel estjoşi izi rajzi u zi adlijčzi zi ko cemal vosbi, ljošisk biz mi omtisnoti atoz tisk biz obnij biz u zi senuć omtisnost ik dabizi omizabućlijdim os omrabil zgel bisućamlasejisje.

 

Axon, William E.A., ed., Game and Playe of the Chesse: A Verbatim Reprint of the First Edition, 1474. London: Elliot Stock,1883.

 

Cullington, J. Donald, trans.; Bowd, Stephen, ed., Vainglorious Death: A Funerary Fracas in Renaissance Brescia. Tempe AZ: Arizona Center for Medieval and Renaissance Studies, 2006.

 

FL-170311 Chess as a Language Description Model

 

Henderson, Ernest F., ed., "Documents Relating to the War of the Investitures" from Select Historical Documents of the Middle Ages. London: George Bell and Sons, 1896.

 

Hunt, Tony, ed., Les Gius Partiz des Eschez: Two Anglo-Norman Chess Treatises. Plain Texts Series, 3. London: Anglo-Norman Text Society, 1985.

 

Iotti, Roberta, ed.; Ferrari, Daniela, ed.; Via, Claudia Cieri, ed.; Ventura, Leandro, ed.; Brown, Clifford M., ed., Commentario al Codice Stivini: Inventario della Collezione di Isalbella D’Este nello Studiolo e nella Grotta di Corte Vecchia in Palazzo Ducale a Mantova. Mantua: Il Bulino, 1995.

 

Murray, H.J.R. A History of Chess. Oxford University Press, 1913.

 

Steinschneider, M. ‘Übersetzer aus dem Arabischen’, pp. 295-96, n.7; cfr. id., Zur pseudoepigraphischen Literatur insbesondere der Geheimen Wissenschaften des Mittelalters: aus hebraischen und arabischen Quellen (Berlin: s.n., 1862).